source_name: Agromedia
source_url: https://www.agromedia.rs/agro-teme/kretanje-cena/pijace-pune-sezonskih-proizvoda-hoce-li-biti-zimnice-sa-ovim-cenama/
pub_date: 2026-09-17
rewritten: true
# Septembarske cene na pijacama: Da li će zimnica ove godine isprazniti novčanik
Miriše na kuvani paradajz i pečenu papriku, ali dok lonci ključaju, mnoge domaćice u Srbiji tiho prebiraju po novčanicima. Prošla je sedmica septembra 2026. godine i donela je na kvantaške i zelene pijace obilje sezonskih proizvoda, no pitanje ostaje otvoreno — da li će ovogodišnja zimnica biti skuplja nego inače. Domaći proizvodi dominiraju tezgama, od Beograda do Pirota, ali cene ne idu uvek u korist onoga ko sprema ostavu za teške dane.
Tradicija suočena sa ekonomskom realnošću
Kada kalendar pokaže sredinu septembra, srpsko domaćinstvo se tradicionalno pretvara u malu fabriku konzervi. Ipak, iza te lepe slike krije se surova ekonomija poljoprivrednog tržišta koja diktira šta ćemo i koliko ćemo spremiti. Prema podacima STIPS biltena, ponuda je ove godine solidna, ali cenovni trendovi šalju mešovite signale proizvođačima i kupcima. Istorijski gledano, ovaj period uvek donosi fluktuacije, jer se susreću kraj letine i početak jesenjih radova.
Zašto je ovo važno baš sada? Zato što cena sirovine na pijaci diktira koliko će tegli završiti u ostavi, a koliko u prometu. Ako proizvođač ne dobije fer cenu, sledeće godine neće ni sejati, a ako kupac ne može da priušti, ide se na kupovnu zimnicu koja je često upitnog kvaliteta.
Šta kažu tezge od Beograda do Pirota
Na Kvantašu u Beogradu situacija je bila jasna kao dan — ponuda domaćeg i južnog voća iz uvoza bila je dobra, a prodaja je ostala na nivou prošle sedmice. Međutim, kada pogledate cenovnik, primetićete da su jabuke sorte Ajdared i Zlatni delišes, kao i nektarine i pomorandže, zabeležile rast cene. S druge strane, mandarine, nar, orasi i šljive bili su pristupačniji, što je dobra vest za one koji prave slatko i rakiju.
Kod povrća, koje je ključno za zimnicu, situacija je ozbiljnija. Paprika šilja, paradajz i patlidžan poskupeli su, dok su celer, cvekla i praziluk pojeftinili. Dominirale su kulture poput paprike, paradajza, patlidžana, šargarepe, krastavca i karfiola, što znači da su osnovni sastojci ajvara i turšije bili lako dostupni, ali ne i jeftini.
U Leskovcu, gradu paprike, nije bilo značajnijih promena u ponudi i tražnji u odnosu na prethodni period. Ipak, cene su se pomerile na gore kod belog i crnog grožđa, boranije, kupusa, kao i paprike babure i ostalih vrsta paprike. Banane, breskve, krastavac salatar i praziluk bili su jeftiniji, što pokazuje da uvozno voće i pojedine povrćarske kulture beleže pad vrednosti na jugu Srbije.
Zelena pijaca u Pančevu tokom druge sedmice septembra nudila je prosečnu ponudu voća, ali nešto bolju ponudu povrća. Prodaja je mirna, bez velikih skokova, ali cene su zanimljive. Grožđe, karfiol, kupus, paprika babura, paradajz i peršun korenaš bili su jeftiniji u odnosu na prethodnu sedmicu. Suprotno tome, banana, jabuka sorte Mucu, lešnik i šljiva zabeležili su rast cene, što kupce stavlja pred izbor između domaćeg i uvoznog asortimana.
U pogledu cena evidentiran je rast kod jabuke Ajdared, jabuka Zlatni delišes, nektarine i pomorandže. Niže su bile cene mandarine, nara, oraha i šljive — bilten STIPS-a, september 2026.
U Pirotu je ponuda poljoprivrednih kultura bila solidna, a interesovanje kupaca najveće za proizvodima za pripremu zimnice. Došlo je do rasta cene ostalih vrsta krušaka i nektarina, dok su krastavac salatar i lubenica pojeftinili. Ovo pokazuje da čak i u manjim sredinama trendovi prate ono što se dešava na velikim kvantašima, jer je potražnja za zimnicom univerzalna potreba.
Analiza: Ko plaća cenu neodlučnosti tržišta
Ono što vidimo na terenu nije samo statistika, već ogledalo stanja u srpskom agraru. Kada paprika i paradajz poskupe na Kvantašu, a pojeftine u Pančevu, to govori o problemu logistike i nejednakom protoku robe unutar zemlje. Proizvođač u Leskovcu možda ima bolju cenu za papriku, ali transport do Beograda pojede marginalnu dobit. Za naše proizvođače, ovo je signal da lokalni lanci snabdevanja moraju biti jači.
Poljoprivrednici se nalaze u škripcu. Ako su cene sirovine visoke, potrošač koči, a ako su niske, proizvođač ne može da pokrije troškove goriva i ambalaže koji su takođe skočili. Ove jeseni, čini se da je teret najviše na srednjem sloju — onima koji prerađuju za svoje potrebe ili za malu prodaju. Nema više onog starog običaja da se kupi kamion paprike za sitniš; sada se meri kilogram po kilogram.
Šira slika agrarne politike pokazuje da nemamo stabilizujući fond koji bi peglao ove seizonske udare. Dok se u Evropskoj uniji cene stabilizuju kroz zadruge, kod nas svako igra za sebe na pijaci. Ovo dugoročno ne vodi dobrom, jer nestabilna cena obeshrabruje mlade ljude da ostanu u povrtarstvu. Zimnica je naš nacionalni brend, ali ne sme postati luksuz.
Zima dolazi, spremite se pametno
Na kraju, sve se svodi na balans između tradicije i džepa. Cene jesenjih proizvoda 2026. godine nam govore da će zimnice biti, ali da ćemo morati da biramo šta stavljamo u tegle. Neka nas ovi podaci nauče da planiramo unapred, a ne da trčimo za cenom kada su svi u gužvi.
Bogatstvo naše zemlje je u plodnosti, ali pravo bogatstvo je u sposobnosti da tu plodnost sačuvamo za zimu bez prevelikih troškova.
Izvor: Agromedia, 17. septembar 2026.
💬 0 komentara