Kupus za dvadeset dinara proizvodnje, sto dvadeset na kapiji: Gde nestaje razlika i ko se kocka sa proširenjem

Kupus za dvadeset dinara proizvodnje, sto dvadeset na kapiji: Gde nestaje razlika i ko se kocka sa proširenjem

Furuna već greje, glavice se ređaju u sanduke, a proizvođači kupusa širom Vojvodine i centralne Srbije ovog novembra gledaju u račun koji ne liči na prošlogodišnji. Kilogram koštao dvanaest dinara da se proizvede lane, sada traži dvadeset.

Agro Urednik 5 min čitanja 47 pregleda

Furuna već greje, glavice se ređaju u sanduke, a proizvođači kupusa širom Vojvodine i centralne Srbije ovog novembra gledaju u račun koji ne liči na prošlogodišnji. Kilogram je koštao dvanaest dinara da se proizvede lani, sada traži dvadeset. Tržište to pokriva — ali pita se dokle.

Suša koja je prepisala računicu

Ko je ove godine proizvodio kupus bez muka, taj verovatno nije u Srbiji. Sezona 2026. neće ući u anale po blagim uslovima — naprotiv. Suša i ekstremne temperature su udarale paralelno, baš onda kad je usev najviše trebao vodu. Docent dr Đorđe Vojnović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, u razgovoru za Biznis.rs, imenovao je te faktore bez ulepšavanja: nedostatak padavina, vrućine i otežano navodnjavanje. Tri udarca u istoj sezoni.

Onaj ko je imao sistem za navodnjavanje, platio je struju ili gorivo koje se osetno uveličalo u odnosu na prethodne godine. Onaj ko nije imao — gledao je kako mu prinos i kvalitet glavica klize iz ruku. U oba slučaja, novac je curio tamo gde ga ranije nije bilo. A to se sada vidi u konačnoj računici koja stiže do svakog povrtara pre nego što glavica završi u kiselini.

Od dvanaest do dvadeset — šta brojke kažu

Prošle godine kilogram kupusa koštao je dvanaest dinara da se proizvede. Ove sezone ta cifra penje se na oko dvadeset. Povećanje od približno šezdeset sedam odsto nije broj koji se zaobilaže. U prevodu: za istu količinu koju ste prošle jeseni proizveli za dvanaest miliona dinara, sada izdvajate dvadeset. Razlika od osam dinara po kilogramu, pomnožena hektarima i tonama, prestaje da bude sitnica.

Razlika između proizvodne i prodajne cene nije čista zarada. Pre nego što novac stigne u džep, proizvođač mora da pokrije berbu, klasiranje, transport, gubitke na parceli i količine koje nikada ne budu prodate. — dr Đorđe Vojnović, docent Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu

Sve to jede maržu brže nego što izgleda na poleđini koverte. Ipak, cene na tržištu su ovog puta takve da pokrivaju i taj višak troškova. Barem u ovoj sezoni. Barem za sada.

Futoški kupus drži cenu, ostali se snalaze

Kupus za kiseljenje u direktnoj prodaji na gazdinstvima kreće se od šezdeset do osamdeset dinara po kilogramu, najčešće kad kupci uzimaju količine od sto do dvesta kilograma. To je cena na kapiji — bez posrednika, bez marketa, bez onoga što pojede lanac distribucije. Ko dođe kolima, odnese i plati, taj dobija taj raspon.

Futoški kupus ide korak dalje. Oko sto dvadeset dinara po kilogramu, sa zaštićenim geografskim poreklom, sa imenom i tradicijom koje se uplaćuju na tekući račun svake sezone. Razlika između futoškog i običnog kupusa nije samo u sorti — ona je u prepoznatljivosti. To ime radi za proizvođača dok on spava.

S druge strane, prodaja preko otkupnih stanica i preprodavaca donosi znatno niže cene. Ali i manje glavobolje oko logistike, skladištenja i čekanja kupaca. Svaki proizvođač bira svoj model prema kapacitetu, vremenu i tome koliko može da čeka da mu se novac vrati.

Šta znači za čoveka koji već meri nove površine

Povoljna tržišna cena podstiče deo povrtara da razmišlja o povećanju površina pod kupusom u narednoj sezoni. To je logično — kad proizvod donosi dobru cenu i kad je tražnja stabilna, proširenje je prvi potez koji svaki proizvođač razmatra za stolom, sa olovkom i papirićem.

Ali tu leži zamka koju srpska poljoprivreda poznaje bolje nego bilo koji udžbenik. Kupus zahteva plodored, dobro zemljište i — što je ova godina brutalno pokazala — pouzdano navodnjavanje. Proširenje površina bez rešenog sistema za navodnjavanje je kocka sa pakovanjem u kome su džokeri već potrošeni. Ko proširi površine i sledeće sezone dobije takvu sušu kao ove, a nema vode, gubi dvostruko. Više hektara pod stresom ne znači više profita — znači više gubitaka.

Srpsko tržište kupusa nije neograničeno. Sezona kiseljenja je kratka — oktobar i novembar su ključni meseci kad se odlučuje gde glavice idu. Ko ne proda do tih rokova, ostaje sa robom koja gubi vrednost iz dana u dan. Svako naglo proširenje površina bez osiguranog plasmana nosi rizik da se za dve godine nađemo sa viškom i sa cenom koja pada na dvadeset dinara na veliko. To smo već videli sa paradajzom, paprikom, lukom — i kupus nije imun na isti ciklus.

Ko god je ove godine pokušao da proizvede kupus bez sistema za navodnjavanje, platio je to kroz prinos i kvalitet. Klimatske promene nisu budućnost — one su već tu. — dr Đorđe Vojnović, docent Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu

Navodnjavanje više nije izbor

Ono što ova sezona potvrđuje još jednom jeste da u srpskoj povrtarskoj proizvodnji više nema prostora za useve bez navodnjavanja. Ko je ove godine pokušao da proizvede kupus bez sistema za navodnjavanje, platio je to kroz prinos i kvalitet — i kroz cenu koja na kraju nije mogla da nadoknadi ono što je izgubljeno na parceli.

Država ima programe podsticaja za navodnjavanje. Proizvođači na terenu kažu da procedure idu sporo i da sredstva stižu često tek nakon što je sezona prošla. Ako želimo da povrtarstvo u Srbiji ostane konkurentno i da proizvođači ne odustaju od useva poput kupusa, sistem podrške za navodnjavanje mora da postane brži, jednostavniji i dostupniji. Ovo nije stav — to je činjenica koju svaka sušna sezona potvrđuje iznova.

Dno linije

Kupus se ove sezone proizvodi za dvadeset dinara, a prodaje za šezdeset do sto dvadeset — i to je matematika koja trenutno radi za proizvođača. Ali matematika radi samo dok priroda i tržište drže korak, a oboje su nepredvidivi. Ko razmišlja o proširenju, neka prvo proširi sistem za navodnjavanje. Bez toga, svaki dodatni hektar je samo dodatni rizik koji niko ne mora da preuzima.


Izvor: AgroFin, 13. novembar 2026.

💬 0 komentara