Malina u novembru: Vilamet neočekivano rodi, kilogram dostiže 700 dinara

Malina u novembru: Vilamet neočekivano rodi, kilogram dostiže 700 dinara

Zamislite malinjak u novembru. Lišće opada, izdanci se pripremaju za zimski san, a vi obilazite parcele i računate koliko će vas koštati orezivanje i zaštita pre zime.

Agro Urednik 5 min čitanja 76 pregleda

Zamislite malinjak u novembru. Lišće opada, izdanci se pripremaju za zimski san, a vi obilazite parcele i računate koliko će vas koštati orezivanje i zaštita pre zime. I onda — na vrhovima mladara — ugledate cvet. Pa još jedan. Pa plod. U Šabačkom kraju ta scena se ove jeseni odigrala u stvarnosti, a kilogram sveže maline sorte vilamet na otvorenom polju dostigao je cenu od sedamsto dinara. Nema staklenika, nema folija, nema kalendarske greške. Priroda je samo odlučila da prekrši pravila.

Kalendar laže, malinjak ne laže

Poljoprivrednici oko Šapca su odavno pomireni sa time da sezona maline traje od juna do avgusta, možda do početka septembra ako vreme posluži. Sve posle toga je priprema za sledeću godinu — orezivanje, đubrenje, zaštita. Međutim, ove jeseni je nekolicina proizvođača ostala u malinjacima sa kašikama i korpama, a ne sa makazama.

Proizvođač iz Majura, naselja u šabačkoj opštini, na dve parcele je ubrao oko sto pedeset kilograma maline tokom novembra. Cvetanje je krenulo još u oktobru, a ako se vreme zadrži povoljno, berba bi mogla da potraje do šestog decembra — Svetog Nikole. Potražnja za svežim plodom je velika jer ga jednostavno nema na tržištu, a sam plod je, prema rečima tog proizvođača, možda i slađi nego tokom letnje berbe.

Tu prestaje idila i počinje nauka. Jer ono što zvuči kao dar sa neba ima vrlo konkretno stručno objašnjenje, i to takvo koje nosi sa sobom rizik koji mnogi zanemaruju.

Jednorodne sorte koje se ponašaju kao dvorodne

Dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku objašnjava da pojedine jednorodne sorte — vilamet, miker, glen empl i fertodi zamatos — u određenim godinama mogu da ispolje osobine dvorodnosti. Ovo nije nova pojava u voćarstvu, ali se javlja isključivo pod specifičnim uslovima koji se ne ponavljaju svake godine.

Mehanizam je sledeći. Nakon izrazito toplog i sušnog leta nastupi period zahlađenja, praćen povoljnijim vodnim režimom — drugim rečima, kada posle suše konačno padnu kiše i temperature se spuste, ti uslovi mogu da pokrenu aktivaciju cvetnih pupoljaka na vrhovima izdanaka. Ti pupoljci bi, u normalnim okolnostima, trebalo da donesu rod u narednoj vegetaciji. Umesto toga, oni cvetaju i formiraju plodove, ali isključivo na vršnim delovima mladara.

Ova pojava ne mora značajnije da umanji naredni prinos. — dr Aleksandar Leposavić, Institut za voćarstvo u Čačku

Ključna reč u toj rečenici je „ne mora". A ne „neće". Biljka koja je u novembru formirala plodove troši deo rezervnih materija koje bi joj trebale za sledeću vegetaciju. To znači da u proleće može da uđe slabije kondicije, a ukoliko tokom zime nastupe ekstremno niske temperature bez adekvatne zaštite izdanaka, gubici mogu biti ozbiljni. Dr Leposavić zato preporučuje da nakon završetka berbe proizvođači obave tretiranje celih biljaka bakarnim preparatima, uz mogućnost dodavanja uree u rastvor. Urea ubrzava sazrevanje izdanaka i smanjuje rizik od oštećenja izazvanih bolestima i niskim temperaturama. Ovo nije opcionalna preporuka — ovo je osnovna zaštita za svakoga ko je imao jesenje plodonošenje u malinjaku.

Dar koji se ne može isplanirati

Sedamsto dinara po kilogramu za svežu malinu u novembru je cena koja zastane dah. U poređenju sa letnjom otkupnom cenom, koja je u proteklim sezonama često ostavljala proizvođače nezadovoljne, ovaj jesenji bonus deluje kao kompenzacija za sve muke sezone. Sto pedeset kilograma sa dve parcele nije iznos koji menja život, ali je doprinos koji se ne odbacuje — naročito zato što su u tom trenutku troškovi proizvodnje minimalni, jer su svi agrotehnički zahvati već obavljeni.

Ipak, treba biti jasan. Ovo nije strategija. Niko ne može da planira jesenje plodonošenje kao deo poslovnog modela, jer zavisi od kombinacije vremenskih uslova koja se ne može predvideti ni mesece unapred, a kamoli sezonski. Proizvođač koji bi računao na ovaj prihod bio bi u poziciji kockara koji čeka da mu se posreći na vremenskoj lutriji.

Ono što se može — i mora — uraditi jeste prepoznati pojavu kada se desi i reagovati adekvatno. Ubrati plodove dok ih ima, naplatiti ih dok je cena visoka, i potom odmah preći na zaštitu biljke koja će sledeće sezone trebati da radi punim kapacitetom.

Klima menja pravila igre

Pojava sa vilametom u šabačkom kraju nije izolovan incident. Ona je deo šireg obrasca koji sve više definiše srpsku poljoprivredu. Topla i sušna leta postaju pravilo, a ne izuzetak. Padavinski režim se pomera, temperature se ponašaju nepredvidivo, a biljke reaguju onako kako mogu — menjajući svoje biološke ritmove u pokušaju da se prilagode.

Za malinarstvo, koje je već jedna od najosetljivijih grana srpske poljoprivrede, ovo znači da su stara pravila proizvodnje sve manje pouzdana. Sorte koje smo godinama tretirali kao strogo jednorodne pokazuju da imaju fleksibilnost na koju nismo računali. To može biti i prednost i problem — prednost u smislu dodatnog prinosa u povoljnim godinama, problem u smislu nepredvidivosti koja otežava planiranje proizvodnje i otkupa.

Institut za voćarstvo u Čačku godinama prati ove pojave i daje preporuke, ali pitanje je koliko te preporuke stižu do svakog proizvođača na terenu. Proizvođač iz Majura je reagovao ispravno — berbom i iskorišćavanjem tržišnog trenutka — ali sledeći korak, tretiranje bakarnim preparatima i ureom, jeste onaj koji mnogi preskaču iz neznanja ili iz uštede. A upravo taj korak razlikuje proizvođača koji će sledeće sezone imati zdrav i rodan malinjak od onog koji će se prolećom pitati zašto su mu izdanci propali.

Jesenja malina je lepa priča, ali poljoprivreda ne živi od priča — živi od onoga što uradite danas da biste imali sutra. A sutra, u ovom slučaju, znači proleće sledeće godine i glavna berba koja plaća račune. Sedamsto dinara danas je dobrodošlo, ali hiljadu dinara po kilogramu u junu je ono zbog čega ste ušli u ovaj posao. Čuvajte biljku koja vam to može doneti.


Izvor: Agro TV, 16. novembar 2026.

💬 0 komentara