Više mesa, manje novca: Srbija uvozi svinjsko meso po dnu cena dok domaći proizvođači tonu

Više mesa, manje novca: Srbija uvozi svinjsko meso po dnu cena dok domaći proizvođači tonu

Zamislite trgovački pazar gde kupac uzme više robe nego lane, a na šalteru plati manje. To nije promocija, to je srpski uvoz svinjskog mesa u 2026.

Agro Urednik 5 min čitanja 68 pregleda

Zamislite trgovački pazar gde kupac uzme više robe nego lane, a na šalteru plati manje. To nije promocija, to je srpski uvoz svinjskog mesa u 2026. godini. Za devet meseci prešlo je carinsku liniju trideset jedna hiljada trista dvanaest tona — a račun je kraći za skoro četrnaest miliona evra u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Negde u toj matematici, domaći svinjar dobija dvesta dinara po kilogramu žive vage i pita se čemu sve služi.

Pozadina: uvoz koji ne prestaje i proizvodnja koja ne raste

Srpska stočarska priča traje godinama i u njoj se ponavlja ista scena. Ministarstvo i proizvođači sastaju se, razgovaraju, dogovaraju — a na terenu se ništa ne menja. Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije, to je rezimirao jednom reči: nula. Stočna hrana prati cenu kukuruza i soje, izvoz svinjskog mesa je ove godine pukao na oko trista pedeset tona, a radne snage nema. Uvoz, s druge strane, teče kao da domaće stvaranje ne postoji.

Za celu 2025. godinu uvezeno je četrdeset hiljada tona svinjskog mesa u vrednosti od sto dvadeset i po miliona evra, po prosečnoj ceni od tri evra i sedam centi po kilogramu. Sada je ta cena pala na dva evra i pedeset sedam centi. Više mesa, manje novca — formula koja hrani uvoznike i guši domaće proizvođače.

Brojke koje bodu oči

Podaci koje je Budimović izneo za N1 portretiraju situaciju bez ulepšavanja. Trideset jedna hiljada trista dvanaest tona svinjskog mesa prošlo je carinsku liniju za devet meseci 2026. godine, a vrednost tog uvoza — osamdeset i po miliona evra — niža je od lane skoro za četrnaest miliona evra. Prošle godine u istom periodu uvezeno je trideset hiljada sedamsto pedeset tona za devedeset četiri i po miliona evra.

Razlika u ceni po kilogramu između 2025. i 2026. je pedeset centi. To znači da uvoznik danas plaća znatno manje za istu ili veću količinu robe, što ukazuje na pad cena na svetskom tržištu ili na promenu strukture uvoza — možda se uvozi više jeftinijih delova, možda se uvozi iz jeftinijih izvora. Podatak koji nedostaje, a koji bi sve objasnio, jeste ko zapravo uvozi i odakle.

Kao što se vidi, u 2026. godini je uvezeno više mesa za oko hiljadu tona za manje novca, tako da gledajući iznose vrednosti imamo pad uvoza, ali u količini u Srbiju je uvezeno više svinjskog mesa u 2026. nego u 2025. godini — Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije

Otkupne cene: gde ko živi, tu i dobija

Otkupna cena živih tovljenika u Srbiji se kreće od dvesta do dvesta dvadeset dinara po kilogramu, ali ta brojka nije uniformna. Najviša je u srednjem Banatu, najniža u centralnoj Srbiji. Razlika između stočne pijace i klanice je fundamentalna — na pijaci se kupuje nekoliko komada, u klanici nekoliko stotina. Ekonomija razmere koja kod nas radi na štetu malog proizvođača.

Cena se kreće od 200 do 220 dinara po kilogramu. Najviša je cena u srednjem Banatu, a najniža je u centralnoj Srbiji — Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije

Prema poslednjem izveštaju Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srbije (STIPS) iz novembra, slika je šarena po regionima. U klanicama na području Beograda i okolnih mesta, otkupna cena tovnih svinja od osamdeset do sto dvadeset kilograma je porasla na dvesta sedamdeset dinara po kilogramu. U Južnobačkom regionu ista kategorija ide za dvesta dvadeset dinara, dok teža grla preko sto dvadeset kilograma plaćaju dvesta deset dinara. U Srednjebanatskom regionu cena je podignuta na dvesta pedeset dinara uprkos dobroj ponudi. Na pijaci žive stoke u Kraljevu cena je pala na dvesta dvadeset dinara. U Jablaničkom regionu prasad od šesnaest do dvadeset pet kilograma idu za trista dinara po kilogramu, a tovljenici preko sto dvadeset kilograma za jadnih sto osamdeset dinara.

Politika ulazi u igru: ko uvozi smrznuto meso?

Lider Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić je ove nedelje javno zatražio od nadležnih institucija da objave ko je uvezao smrznuto svinjsko meso, u kojim količinama i pod kojim rešenjima. Posebno je zabrinjavajuća, kako je istakao, informacija da je Ministarstvo poljoprivrede tokom oktobra i početkom novembra izdalo nova rešenja za uvoz smrznutog svinjskog mesa — u trenutku kada domaći proizvođači već tonu pod teškim uslovima poslovanja i krizom u stočarstvu koja traje godinama.

Pitanje ko uvozi nije retoričko. Uvoz po dva i po evra po kilogramu, dok domaći otkup stoji na dvesta dinara žive vage — to je matematika koja ima ime i adresu, samo što ih javnost ne zna. A trebalo bi.

Šta ovo znači za svinjara u polju

Svinjar u centralnoj Srbiji koji danas dobija dvesta dinara po kilogramu žive vage, a plaća hranu po cenama kukuruza i soje koje ne prate njegovu zaradu, jeste čovek na ivici. Njegov trošak proizvodnje je realno viši od otkupne cene, a država umesto da ga zaštiti ili podstakne, pušta uvoz smrznutog mesa koje pristiže po cenama koje ga guše. Izvoz od trista pedeset tona godišnje je smešan za zemlju koja bi trebalo da bude stočarska sila regiona. Ne proizvodimo dovoljno mesa ni za preradu, pa uvozimo konfekcionirano — mašinski sečeno, oblikovano, pakovano — umesto da to radimo kod nas. Nedostatak stručne radne snage je još jedna rana koja se ne zatvara.

Paradoks je potpun: imamo ljude koji znaju da proizvode, imamo tradiciju, imamo tržište, a uvozimo meso kao da smo pustinja. Razlog je jednostavan i surov — uvoz je profitabilniji za one koji imaju rešenja, a proizvodnja je trošak za one koji imaju svinje. Dok se ta računica ne promeni, svinjarstvo u Srbiji će biti zanat onih koji ne znaju kako da izađu iz njega.

Ovo nije priča o brojevima. Ovo je priča o ljudima koji hrane državu koja ih ne hrani nazad. A dok god se ime uvoznika čita samo u ministarstvu, a ne u novinskom tekstu — svinjar će sam plaćati cenu tuđe šutnje.


Izvor: Agromedia, 18. novembar 2026.

💬 0 komentara