Pšenica pada, ječam tone, soja čeka ponudu: Berza pokazuje tržište bez ritma

Pšenica pada, ječam tone, soja čeka ponudu: Berza pokazuje tržište bez ritma

Ima nešto mučno u berzi koja radi, ali ne pravi zvuk. Pšenica je ove nedelje nosila pola prometa na Produktnoj berzi u Novom Sadu, a cene su se pomerale u minusu po svim kulturama — bez izuzetka.

Agro Urednik 6 min čitanja 37 pregleda

Ima nešto mučno u berzi koja radi, ali ne pravi zvuk. Pšenica je ove nedelje nosila pola prometa na Produktnoj berzi u Novom Sadu, a cene su se pomerale u minusu po svim kulturama — bez izuzetka. Kupci čekaju jeftinije, prodavci ne žele da popuste, a između njih stoji silos pun zrna koje niko ne preuzima po ceni koja odgovara bilo kome. Tržište koje ne zna šta hoće je gore od onog koje pada — bar pad ima pravac.

Sredina novembra kad ništa ne kreće

Ovo je doba godine kada bi berzansko trgovanje već trebalo da ima zamah. Žetva je završena, zrno je u magacinima, a silosi su puni. Normalno je da se novak okreće, da se mlinari snabdevaju za zimu, da uljarice osiguravaju sirovinu. Ali ovog novembra — ništa od toga. Zagrevanje koje je trebalo da se desi jednostavno ne nosi količinu ni dinamiku koju bi proizvođači želeli.

Ono što se ovde zaista ocrtava nije samo trenutna cena. To je psihologija celog lanca — od gazdinstva koje drži robu i čeka, preko mlinara koji ne želi da plati više nego što mora, do uljarice koja meri maržu i kalkuliše da li joj se isplati da uđe u kupovinu sada ili sačeka mesec dana. Pat-pozicija nije rezultat — to je stanje duha.

Brojke koje pričaju priču

Pšenica je ove sedmice držala čak 48 odsto ukupnog nedeljnog prometa na Produktnoj berzi u Novom Sadu. Apsolutno dominantna kultura, bez konkurencije. Ali ta dominacija ne znači da se išta zaista dešava — trgovanje se odvijalo u izuzetno uskom rasponu, od 21,60 do 21,70 dinara po kilogramu bez PDV-a. Prosečna cena je stala na 21,63 dinara bez PDV-a, odnosno 23,79 dinara sa PDV-om. Pad od 0,35 odsto u odnosu na prethodnu sedmicu nije dramatičan, ali je smer nedvosmislen — naniže.

Problem nije u brojkama. Problem je u raskoraku očekivanja. Prodavci na jednoj strani, kupci na drugoj, a lokacije na kojima su ponuda i tražnja iskazane jednostavno se ne poklapaju. Trgovalo se i pšenicom sa nižim sadržajem proteina — minimum 9,1 odnosno 9,4 odsto — po ceni od 21,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Taj podatak je važan jer govori da deo ove godišnje berbe ima kvalitativne probleme koji se sada realno reflektuju na cenu. Nije samo pitanje koliko imaš zrna — pitanje je kakvo je to zrno.

Kukuruz je bio priča za sebe. Veći deo nedelje protekao je u potpunoj pasivnosti — i kupci i prodavci su stajali po strani, bez volje da pomeraju bilo šta. Tek poslednjeg radnog dana nešto se pokrenulo. Berzanski ugovori zaključeni su za kukuruz bez analize na aflatoksin, u opsegu od 20,20 do 20,80 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ponder cena je iznosio 20,69 dinara bez PDV-a, odnosno 22,76 dinara sa PDV-om. To je pad od 0,14 odsto — minimalno, ali opet minus.

Soja: kupci viču, prodavci ćute

Soja je možda najzanimljivija priča cele ove nedelje. Umerena aktivnost na strani tražnje, stabilna cena, ali ponuda jednostavno izostaje. Trgovalo se na jedinstvenom cenovnom nivou od 62,50 dinara po kilogramu bez PDV-a, uz obračun kvaliteta, odnosno 68,75 dinara sa PDV-om. Pad od 0,79 odsto u odnosu na prethodna trgovanja.

Na samom kraju radne nedelje došlo je do skoka interesovanja kupaca — cena u tražnji popela se do 63,00 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ali ponude nije bilo, pa ugovori nisu zaključeni. Klasičan scenario — proizvođači drže soju u silosima i čekaju bolju cenu, dok kupci pokušavaju da je domame malo višom ponudom, ali ne dovoljno visoko da probije zid otpora.

Ječam je izgubio najviše. Stočni ječam je zabeležio najveći pad među svim kulturama — cena je pala za 2,35 odsto i iznosila je 20,00 dinara po kilogramu bez PDV-a, odnosno 22,00 dinara sa PDV-om. Razlog je jednostavan i surov: ponuda je veća od tražnje. Stočari su dovoljno pokriveni, a višak ječma na tržištu pritišće cenu nadole. Ječam je kultura koja se najbrže kreće jer nema onu emotivnu i političku težinu koju nose pšenica i kukuruz — tržište radije ispravlja disbalans bez otežavanja.

Đubrivo koje ne prašta

NPK 10:26:26 u pakovanju od 25 kilograma prometovano je na paritetu CPT kupac po ceni od 77,28 dinara po kilogramu, što je 657 evra po toni bez PDV-a. Ovaj podatak je važan jer govori o inputima za narednu sezonu. Dok cene žita padaju, cena đubriva ostaje na ovoj visini — što znači da se marža proizvođača sužava sa obe strane. Manja cena otkupa s jedne strane, nepromenjivi troškovi proizvodnje s druge. To je matematika koja ne boli danas, ali će boliti u proleće kad krene setva.

Šta ovo znači za čoveka na terenu

Kada se sve brojke saberu, slika je prilično jasna: tržište je u fazi pat-pozicije i nijedna strana ne želi da popusti. Ali vreme radi protiv onoga ko drži robu u silosu. Troškovi skladištenja ne miruju, kvalitet zrna se vremenom ne poboljšava, a kamate na kredite ne čekaju nikoga. Pad pšenice od 0,35 odsto sam po sebi nije briga — to je manje od jednog dinara po kilogramu. Ali kada se saberu padovi svih kultura i uporede sa cenom đubriva od 657 evra po toni, računica postaje nelagodna. Proizvođač koji je računao da mu pšenica pokriva inpute sada gleda u 21,63 dinara bez PDV-a i pita se da li je to dovoljno. Za mnoge — nije.

Soja je posebna priča. To što kupci nude 63 dinara i ne dobijaju robu znači da proizvođači veruju u više cene u narednim nedeljama. Možda su u pravu — svetske berze soje su nestabilne, a prerađivački kapaciteti u Srbiji imaju apetit. Ali to je kocka koja se plaća skladišnim troškovima i rizikom od kvarenja kvaliteta. Ko drži soju do januara i dobije 66 dinara — dobro je odmerio. Ko drži do marta i dobije 60 — izgubio je rat sa silosom.

Ječam je, s druge strane, signal koji treba čitati pažljivo. Ako nema tražnje za ječmom, to znači da stočari ili imaju dovoljno hrane ili smanjuju broj grla. U oba slučaja, to nije dobar znak za domaću stočarsku priču — koja je i inače na klimavim nogama već godinama.

Berza u Novom Sadu ovog novembra ne pokazuje tržište u padu — pokazuje tržište koje stoji u mestu i čeka. Ko prvi trepne, taj gubi. A dok svi čekaju, novac se ne okreće, a sezona ne čeka.


Izvor: Agromedia, 20. novembar 2026.

💬 0 komentara