Inflacija ne bira — jede maržu agenciji, input gazdinstvu, džep potrošaču

Inflacija ne bira — jede maržu agenciji, input gazdinstvu, džep potrošaču

Kada beogradska turistička agencija koja ostvari preko tri stotine miliona dinara prihoda na dnu linije zadrži jedva pola miliona, to nije samo priča o turizmu. To je ogledalo u koje bi svako gazdinstvo koje razmišlja o diverzifikaciji prihoda trebalo da se zagleda pre nego što uloži prvu evro u renovaciju etno-ku

Agro Urednik 5 min čitanja 39 pregleda

Kada beogradska turistička agencija koja ostvari preko tri stotine miliona dinara prihoda na dnu linije zadrži jedva pola miliona, to nije samo priča o turizmu. To je ogledalo u koje bi svako gazdinstvo koje razmišlja o diverzifikaciji prihoda trebalo da se zagleda pre nego što uloži prvi evro u renovaciju etno-kuće. Jer inflacija ne pita koga pritiska — jede svima, a preživljavaju samo oni koji znaju kako da se pozicioniraju.

Pozadina: ista reka u koju se sve sliva

Rast cena u turističkoj industriji nije stvar juče. Dve protekle godine donele su pandemijske zaostatke, energetsku krizu i inflaciju koja nije zaobišla ni avio-kompanije, ni hotele, ni posrednike. Ono što se danas dešava u turizmu paralelno se dešava u poljoprivredi — inputi su skuplji, gorivo je skuplje, život je skuplji, a kupac na kraju krajeva ima istančaniji džep.

Zašto ovo povezujem sa selom? Zato što je turizam jedan od najvažnijih kanala diverzifikacije prihoda u ruralnim sredinama. Seoska gazdinstva koja nude smeštaj, domaću kuhinju i proizvode sa dvorišta zavise od iste one kupovne moći koju pritiskaju skuplje karte, skuplje gorivo i skuplji život. Ako porodica iz Beograda ili Novog Sada mora da izdvoji dvadeset posto više za letovanje u Grčkoj, pitanje je koliko joj ostaje za vikend-posete po Vojvodini ili Šumadiji.

Brojevi koji ne lažu

Na vrhu liste najuspešnijih mikropreduzeća u putničkim agencijama za 2025. godinu nalazi se AEROKARTE iz Novog Beograda, sa prihodima od 319.362.000 dinara i rezultatom poslovanja od 1.516.000 dinara. Felix Travel iz Beograda, agencija koja posluje od 2013. godine, drži drugo mesto sa 314.352.000 dinara prihoda — ali sa rezultatom od svega 563.000 dinara. Treća je FLY EXPERTS iz Surčina, sa 260.183.000 dinara prihoda i rezultatom od 1.839.000 dinara, što je zanimljivo jer ostvaruje veći profit od drugoplasirane agencije uz znatno manje prihode.

Ta razlika između prihoda i rezultata kod Felix Travela jeste surova slika onoga što rast cena radi celoj industriji. Agencija radi, knjige putovanja, ostvaruje promet od preko tri stotine miliona, ali joj na dnu linije ostaje jedva dovoljno da pokrije operativne troškove. To je priča koju bi svako gazdinstvo koje razmišlja o turističkoj diverzifikaciji trebalo da pročita pažljivo.

Tamara Banjac, koja govori za Felix Travel, otvoreno priznaje da su u prethodne dve godine morali da prilagode poslovanje novim okolnostima kroz pažljivo planiranje, optimizaciju troškova i saradnju sa pouzdanim partnerima. Posebnu pažnju, kaže, posvetili su kreiranju ponude u različitim cenovnim kategorijama i promotivnim akcijama.

U prethodne dve godine nastojali smo da poslovanje prilagodimo novim okolnostima kroz pažljivo planiranje, optimizaciju troškova i saradnju sa pouzdanim poslovnim partnerima. Posebnu pažnju posvetili smo kreiranju ponude u različitim cenovnim kategorijama, kao i promotivnim akcijama i pogodnostima koje našim klijentima omogućavaju da lakše planiraju i realizuju svoja putovanja. — Tamara Banjac, Felix Travel

Šta ovo znači za čoveka na terenu

Ovo nije tekst o turizmu. Ovo je tekst o tome kako inflacija menja ponašanje potrošača, a time i poljoprivrednike koji zavise od istih tih potrošača. Kada Banjac kaže da agencija nudi programe u različitim cenovnim kategorijama i za različite budžete, ona zapravo opisuje segmentaciju koja se dešava i na poljoprivrednom tržištu. Ljudi ne prestaju da putuju, ali biraju pažljivije. Ljudi ne prestaju da jedu, ali biraju šta kupuju i od koga.

Za gazdinstva koja već rade ili planiraju ruralni turizam, ovo je dvosekli mač. S jedne strane, ako klasična putovanja postaju nedostupna zbog cena, domaći turizam može da pokupi deo tog tržišta — porodice koje traže povoljnije alternative, bliže destinacije, kraći boravak. S druge strane, ako kupovna moć opada, i ta alternativna tražnja može biti tanka. Ključ je u istoj stvari koju Felix Travel radi — segmentacija ponude, optimizacija troškova i pouzdani partneri.

Banjac takođe ističe da su kvalitet usluge, zadovoljstvo putnika i preporuke najvažniji temelji dugoročnog razvoja.

Verujemo da naš najveći uspeh nisu samo godine poslovanja i broj realizovanih aranžmana, već broj zadovoljnih putnika i lepih uspomena koje smo zajedno sa njima stvorili. — Tamara Banjac, Felix Travel

To je rečenica koja važi jednako za turističku agenciju u Beogradu i za etno-gazdinstvo na Zlatiboru.

Prilika koja se ne sme propustiti

Poslednja dva mesta na top-listi mikropreduzeća u putničkim agencijama drže ALDO-COMMERCE iz Novog Sada sa 144.094.000 dinara prihoda i CONTINENTAL TIM iz Beograda sa 139.525.000 dinara. Razlika između prvoplasirane AEROKARTE i desetoplasirane je skoro dvostruka — što znači da je tržište koncentrisano, ali da ima prostora za one koji znaju da se pozicioniraju.

Ruralni turizam u Srbiji, realno, nije na ovoj listi. Niti će biti uskoro, jer su gazdinstva koja se bave turizmom najčešće registrovana kao poljoprivredna gazdinstva ili obrti, a ne kao putničke agencije. Ali ta lista pokazuje da postoji tržište, da postoji novac i da ljudi i dalje putuju uprkos rastu cena. Pitanje je samo ko će ih dočekati — i gde.

Ako se domaći turizam pozicionira kao ona „različita cenovna kategorija" o kojoj Banjac govori, ako se gazdinstva povežu sa pouzdanim partnerima i ponude autentičnost koju nijedna agencija ne može da replicira — onda rast cena klasičnog turizma nije pretnja, nego prilika. Ali to zahteva isto ono što Felix Travel radi već trinaest godina — prilagođavanje, prepoznavanje prilika i kontinuirano unapređenje.

Rast cena ne bira koga će pritisnuti. Turističkoj agenciji jede maržu, gazdinstvu jede input, a potrošaču džep. Ko od njih troje najpametnije reaguje — taj preživljava. A preživljavanje, u ovom trenutku srpske ekonomije, nije pesimizam. To je realnost s kojom se radi.


Izvor: Biznis.rs, 20. novembar 2026.

💬 0 komentara