Negde na dnu jezera Zmajevac, kod Smolinca, krije se problem koji većina nas ne vidi — ali ga lokalni ribolovci osete svaki put kad zabace udicu. Invazivni cverglan, sitna ali neverovatno plodna riba, preuzima vodene ekosisteme širom Srbije, gura autohtone vrste u stranu i pravi štetu koju nije lako meriti novcem. Organizacija sportskih ribolovaca „Smuđ" iz Požarevca odlučila je da taj problem reši na najlepši mogući način — takmičenjem. Prvi „Cverglan kup Smolinac 2026" održaće se u subotu, osmog avgusta, na jezeru Zmajevac, a cilj nije samo sport i druženje, već ozbiljna ekološka akcija uklanjanja invazivne vrste iz vode.
Zašto je cverglan problem koji zahteva akciju
Cverglan, poznat u stručnoj literaturi kao babuška ili pruski karas, vrsta je koja je u srpske vode došla pre više decenija i od tada radi ono što invazivne vrste rade najbolje — prilagođava se, razmnožava brže od domaćih vrsta i zauzima prostor. U jezerima poput Zmajevca, gde se gaje šaran i drugi kvalitetni ribolovni tereti, cverglan predstavlja konkurenciju za hranu i prostor, a njegova prisutnost smanjuje priraštaj autohtonih vrsta. Klasični pristup — izlov specijalnim mrežama i strujnim agregatima — zahteva novac, ljude i opremu, a rezultati su često skromni jer se cverglan vraća brže nego što ga stignete da uklonite.
Evo gde leži genijalnost ideje „Smuđa": umesto da plaćaju rad i opremu, organizatori okupljaju ribolovce koji su i tako spremni da pecaju, daju im motivaciju kroz nagrade i takmičarski duh, i na kraju dobijaju čistije jezero — besplatno. Dvadesetčetvoro takmičara, po četiri sata na vodi, sa po jednim štapom svaki, izvadiće značajnu količinu cverglana iz tri sektora jezera. To nije kap u moru — to je konkretan, merljiv uticaj na ekosistem.
Šta tačno čeka učesnike
Takmičenje je osmišljeno kao pojedinačna konkurencija sa najviše dvadeset četiri učesnika, podeljena u tri sektora na jezeru Zmajevac. Ribolov traje puna četiri sata — od devet i trideset do trinaest i trideset — a dozvoljen je slobodan stil pecanja uz upotrebu jednog štapa. Takmičari mogu da biraju između feeder sistema, dubinskog i plovka, što znači da svako može da primeni taktiku kojoj najviše veruje. Ovo nije takmičenje gde jedna tehnika dominira — raznolikost pristupa čini ga zanimljivim i nepredvidivim.
Kotizacija je simbolična — dve hiljade dinara — a za taj novac učesnik dobija daleko više od prava na takmičenje. Obuhvaćeni su jutarnja kafa i osveženje, doručak pre početka, a nakon završetka ribolova sledi zajednički lovački ručak. Kada se saberu sati druženja, obroci i takmičarski uzbuđenje, teško je pronaći bolji način da se potroši dve hiljade dinara u avgustu.
Cverglan nije riba koju će neko pecati iz sporta ili strasti — ali kada ga uključite u takmičenje sa nagradama, ljudi će ga vaditi sa osmehom. To je dobit-dobit situacija za jezero i za ribolovce. — Lepomir Đorđević, organizator, OSR „Smuđ" Požarevac
Nagradni fond je, kako organizatori najavljuju, bogat i raznovrstan. Pobednik nosi komplet vrhunskog ribolovačkog pribora — onakvog koji bi svaki ozbiljan ribolovac rado imao u svom arsenalu. Sektorski pobednici, trojica njih, takođe dobijaju nagrade, što znači da čak i ako ne budete najbolji na celom jezeru, imate realnu šansu da odete kući sa trofejom. Posebna nagrada čeka onoga ko ulovi najvećeg šarana — jer na Zmajevcu šaran postoji, raste i vredi poštovanja, a ovaj takmičarski element podiže nivo uzbuđenja.
I onda stiže ono što organizatori zovu „specijalno iznenađenje" — pečeno prase za najuspešnijeg ili, kako oni sami kažu, „najsrećnijeg" takmičara. Ta distinkcija između uspešnog i srećnog nije slučajna — u ribolovu, kao i u poljoprivredi, sreća igra ulogu koju iskustvo ne može uvek da nadoknadi. Neko će zabaciti na pravo mesto u pravom trenutku i izvući onaj cverglan koji donosi pečeno prase.
Ekološki značaj koji prevazilazi sport
Ono što ovu manifestaciju izdvaja od stotina ribolovačkih takmičenja koja se svake godine održavaju širom Srbije jeste njen ekološki karakter. Organizatori su nedvosmisleni: svi ulovljeni cverglani biće uklonjeni iz jezera i adekvatno zbrinuti. Ne vraćaju se u vodu. Ne premeštaju se u drugo jezero. Izlaze iz ekosistema Zmajevca trajno.
Kada izvadiš stotine kilograma cverglana iz jezera na jednom takmičenju, to je vidljiv rezultat. Ne moraš da objašnjavaš ljudima zašto je važno — oni vide razliku na vodi. — Bojan Stević, organizator, OSR „Smuđ" Požarevac
Ovaj pristup treba posmatrati u širem kontekstu borbe sa invazivnim vrstama u srpskim vodama. Babuška je prisutna u skoro svakom stajaćem i sporotekućem vodi u zemlji, od kanala Vojvodine do branskih jezera centralne Srbije. Njena prisutnost nije samo ribolovački problem — to je pitanje biodiverziteta, zdravlja ekosistema i održivosti autohtonih populacija riba. Svako jezero koje se oslobodi cverglana dobija šansu da autohtone vrste, pre svega šaran, bolje rastu i brže se obnavljaju.
Model koji bi trebalo kopirati
Prijave za prvi Cverglan kup se vrše putem telefona — brojevi 063/331-420 kod Bojana Stevića i 063/265-410 kod Lepomira Đorđevića — ili u komentarima zvanične objave organizatora. Broj mesta je ograničen na dvadeset četiri, i s obzirom na to da je ovo prvo izdanje manifestacije koja već sada privlači pažnju, očekivano je da će mesta biti popunjena brzo. Za one koji oklevaju — ovo nije manifestacija na koju se dolazi bez planiranja.
Ono što „Smuđ" radi na Zmajevcu jeste model koji bi sportska udruženja širom Srbije trebalo da prouče i primene na svojim vodama. Umesto da se žale na invazivne vrste i čekaju da neko drugi reši problem, ribolovačka zajednica preuzima inicijativu, povezuje ekologiju sa sportom i stvara manifestaciju koja ima trostruku vrednost — čisti jezero, nagrađuje ribolovce i gradi zajednicu oko vode. Svako takmičenje ovog tipa, na svakom jezeru gde cverglan pravi problem, je korak ka zdravijem ribljem fondu. A zdrav riblji fond znači zdraviju poljoprivredu, zdravije ekosisteme i održivije korišćenje vodnih resursa koji su u Srbiji sve vredniji.
Prvi Cverglan kup na Zmajevcu možda izgleda kao lokalna ribolovačka priča, ali to je zapravo recept koji vredi prepisati.
Izvor: Agro TV, 17. jul 2026.
💬 0 komentara