Kada ti za dva i po dana na farmi nestane dvanaest hiljada svinja, to nije samo gubitak — to je katastrofa koja se ureže u kost srpskog svinjarstva. U Rumi, na farmi „Mistral" u Hrtkovcima, ta katastrofa se upravo dogodila, i vanredna situacija koja je usledila i dalje trpi.
Kuga koja ne bira veličinu farme
Afrička kuga svinja nije stigla juče na Balkan. Godinama već kruži regionom, gutajući farme od Mađarske preko Rumunije do Hrvatske, i svaki put kad pomislimo da je pod kontrolom, pojavi se na novom mestu. Srbija se suočila sa ovim neprijateljem ranije, ali ono što se dogodilo u Hrtkovcima predstavlja jedan od najvećih pojedinačnih udara na domaće svinjarstvo u poslednjih nekoliko godina.
Predsednik opštine Ruma Dušan Ljubišić potvrdio je da vanredna situacija, uvedena zbog pojave afričke kuge svinja upravo na farmi „Mistral", ostaje na snazi. Mere su, prema njegovim rečima, sprovedene efikasno — ali efikasnost u ovom kontekstu znači da je skoro dvanaest hiljada grla svih kategorija eutanazirano za svega dva i po dana. Angažovana je ozbiljna mehanizacija, i ceo posao završen je u nedelju do šesnaest časova.
Brzina reakcije: dva i po dana do nule
Farma „Mistral" u Hrtkovcima bila je dom za gotovo 12.000 svinja. Sve kategorije — od prasića do tovnih grla i priplodnih krmača — morale su biti eutanazirane. To nije proces koji se radi štapom i kanapom. Zahteva mehanizaciju, ljude, dezinfekciona sredstva, lokaciju za neškodljivo uklanjanje leševa i koordinaciju između barem tri nivoa vlasti.
Ljubišić je jasno rekao: zahvaljujući brzoj reakciji svih nadležnih službi, mere su sprovedene u predviđenim rokovima. Opština Ruma obezbedila je logističku podršku i lokaciju za neškodljivo uklanjanje leševa životinja, u skladu sa važećim propisima. Ministarstvo poljoprivrede, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu i Uprava za veterinu čine sve da afrička kuga svinja ostane pod kontrolom.
Vanredna situacija uvedena je pre svega kao preventivna mera. Uz podršku Ministarstva poljoprivrede, Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu i Uprave za veterinu činimo sve da afrička kuga svinja ostane pod kontrolom, ali je neophodno da i proizvođači poštuju sve propisane mere. — Dušan Ljubišić, predsednik opštine Ruma
Procenjena šteta na farmi „Mistral" iznosi oko 1,5 miliona evra. To je brojka koja se ne vraća lako. Čak i ako država kompenzuje deo vrednosti uginulih grla — a kompenzacija u praksi često ne pokriva punu tržišnu vrednost — gubitak priplodnog stada, genetike, vremena i tržišne pozicije ostaje teret koji vlasnik nosi godinama.
Šta kažu brojevi iz PSS Ruma
Poljoprivredna stručna služba Ruma beleži da je na teritoriji opštine registrovano između osamdeset i sto hiljada svinja. Ali, kako to u srpskoj poljoprivredi često biva, stvaran broj je verovatno i veći — sitni proizvođači, oni sa tri ili pet svinja u dvorištu, ne uvek se nađu u svakom registru. I upravo ti mali proizvođači predstavljaju najveći rizik za širenje zaraze.
Dvanaest hiljada grla na jednoj farmi zvuči mnogo, ali u kontekstu sto hiljada svinja u celoj opštini, to je oko dvanaest odsto ukupnog fonda. Pitanje koje se nameće je sledeće: da li se zaraza zaustavila na „Mistralu", ili negde u dvorištu nekog malog proizvođača već kuva sledeći žarište?
Angažovana je ozbiljna mehanizacija i ceo posao završen je u nedelju do 16 časova. Zahvaljujući brzoj reakciji svih nadležnih službi, mere su sprovedene u predviđenim rokovima. — Dušan Ljubišić, predsednik opštine Ruma
Ljubišić je uputio još jedan apel stočarima da dosledno primenjuju propisane mere biozaštite. Taj apel, iskreno, zvuči kao poruka koja se ponavlja svaki put kad izbiri žarište — a koju na terenu previše često niko ne sluša dok ne bude kasno.
Biozaštita kao reč koja jeftino košta, a skupo se uči
Biozaštita je najjeftinija mera zaštite stočarstva koja postoji. Ograničite kretanje, dezinfikujete vozila, ne unosite meso nepoznatog porekla na farmu, ne dozvoljavate posete — jednostavne stvari. Ali u praksi, na hiljadama malih farmi širom Srbije, to se ne radi. Svinja u dvorištu je deo domaćinstva, pasulak se kuva, komšija svrati, kola uđu u dvorište bez dezinfekcije.
Afrička kuga svinja se ne leči. Nema vakcine. Jedina mera je uništavanje, i to onoga što je bilo u kontaktu sa zaraženim. Zato brzina reakcije u Hrtkovcima — dva i po dana za dvanaest hiljada grla — predstavlja model kako se to radi. Ali brzina košta. I ne samo novac — košta i živce, i poverenje, i ljude koji moraju da guraju mehanizaciju kroz farmu gde su do juče bile žive životinje.
Šta ovo znači za srpsko svinjarstvo
Gubitak farme „Mistral" nije samo lokalna priča iz Srema. To je signal celoj industriji. Svinjarstvo u Srbiji već godinama pokušava da se oporavi od pada proizvodnje, od nezainteresovanosti mladih, od niskih otkupnih cena i skupih inputa. Svaki udarac poput ovog pomiče celu granu unazad.
Kada izgubite dvanaest hiljada grla na jednom mestu, gubite i deo tržišnog balansa. Otkupne cene svinja u Srbiji već su pod pritiskom uvoza, i domaći proizvođač koji želi da proširi proizvodnju sad mora da računa i na rizik od bolesti koja može da obriše farmu za vikend. To je realnost koju nijedna subvencija ne može da kompenzuje.
Neophodno je da i proizvođači poštuju sve propisane mere. — Dušan Ljubišić, predsednik opštine Ruma
Vanredna situacija u Rumi će, pretpostavljam, biti skinuta kada prođe dovoljno vremena bez novih žarišta. Ali ožiljci ostanu. Vlasnik farme „Mistral" gubi 1,5 miliona evra, radnici gube posao, a svinjarstvo gubi još jedan komad proizvodnog kapaciteta koji ne raste preko noći. Svinja ne stigne na tržište iz lanca — stigne iz krmače koja se priplodi, prasi, odoji i tovi devet meseci. A to se ne nadoknađuje dekretom.
Dok se svi nadležni tapšu po ramenu što su brzo reagovali — i jesu, priznajem — neko u Hrtkovcima gleda u praznu farmu i pita se šta dalje. A odgovor na to pitanje nije u vanrednoj situaciji. Nego u sistemu koji decenijama ne ume da spreči ono što je oduvek bilo izvodljivo sprečiti — bolest koja se širi ljudskom nemarnošću, a ne svinjskom krivicom.
Izvor: Agro TV, 17. jul 2026.
💬 0 komentara