Kad vam neko kaže da jedna ptica može da pokrene vojsku, diplomatiju i ceo sistem zaštite prirode – verovatno ćete se nasmejati. Ali Feliks jeste. Mladi orao krstaš, koji je pre godinu dana krenuo na svoju prvu migraciju i završio u sirijskom zatočeništvu, posle devet meseci borbe za opstanak i jedne od najsloženijih spasilačkih akcija u istoriji srpske ornitologije, konačno je slobodan. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, zajedno sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode i Zoološkim vrtom Palić, saopštilo je da je Feliks 6. avgusta pušten u zaštićenom području u okolini Subotice. Iza ove rečenice krije se priča koja vredi više od bilo kog priručnika o očuvanju prirode.
Kako je mladi krstaš dospeo u ratnu zonu
Orao krstaš je u Srbiji strogo zaštićena vrsta. Ove godine zabeleženo je svega 29 gnezdećih parova – što je, istina, rezultat decenijskog programa oporavka, ali i dalje alarmantan broj. Feliks je, kao mladunac, krenuo uobičajenom migracijom ka jugu, ali je odleteo daleko dalje nego što iko može da pretpostavi. Završio je u Siriji, gde su ga uhvatili i oteli, tražeći otkup za njegovo oslobađanje. Iz ruku otmičara spasilo ga je Libansko udruženje za zaštitu migratornih ptica, nakon čega je više od pola godine proveo u njihovom prihvatilištu na severu Libana. Dok su iza zidova tog prihvatilišta odjekivale eksplozije iz rata, trajali su pregovori i diplomatski napori da se ptica izvuče živa.
Vojni avion, veterinari i mesec dana rehabilitacije
Dana 22. juna, nakon što su se sve kockice konačno poklopile, Feliks je vojnim avionom Vojske Srbije vraćen u domovinu. Priča o orlu koji je preleteo pola sveta, pao u ruke kriminalaca i potom spašen, obišla je svetske medije. Ali pravi izazov tek je počeo.
U prihvatilište Zoo vrta Feliks je stigao iscrpljen, nakon dugog i zahtevnog transporta vojnim avionom. Prvih dana najveća briga bila je da li će prihvatiti hranu i kako će reagovati posle svega što je preživeo — kaže Sonja Mandić, direktorka Zoo vrta Palić.
Tim veterinara, biologa i timaritelja imao je zadatak da vrati u život pticu koja je preživela šok, glad i višemesečni stres. U Prihvatilištu za zaštićene i strogo zaštićene divlje vrste, koje godišnje oporavi i vrati u prirodu stotine divljih životinja, Feliksu je posvećena posebna pažnja. Timaritelji su strpljivo isprobavali različite vrste hrane kako bi otkrili šta najviše voli i da bi što pre povratio snagu. Posle više od mesec dana nadzora, hranjenja i vežbe letenja u prostranoj volijeri, Feliks je pokazao da ima dovoljno snage za povratak u prirodu. Pre puštanja, dobio je nove metalne i plastične nožne prstenove za identifikaciju, a na leđa mu je ponovo postavljen lagani telemetrijski uređaj – isti onaj koji je ornitolozima omogućio da prate njegov prethodni, dramatični let do Bliskog istoka.
Šestog avgusta – trenutak koji su čekali
U utorak, 6. avgusta, Feliks je odnešen na teritoriju zaštićenog područja u blizini Subotice. Kada je kutija otvorena, mladi orao je, kako prenose iz Društva za zaštitu ptica, „sigurno i snažno ponovo poleteo, na zadovoljstvo svih prisutnih“. Ipak, njegova borba nije gotova – mladi krstaš još uvek nema snage za duge i iscrpljujuće letove. U praćenje su uključeni i čuvari Javnog preduzeća „Palić-Ludaš“, spremni da intervenišu ako bude potrebno.
Ponosni smo na sve što je urađeno da bi Feliks sada ponovo bio u prirodi, na slobodi. Pokazali smo da je saradnjom raznih pojedinaca, aktivista, udruženja, institucija i kompanija moguće izvesti i najsloženije poduhvate — dodaje Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Šta ova priča znači za poljoprivredu – i za sve nas na selu
Možda se pitate zašto urednik poljoprivrednog portala piše o jednom orlu. Odgovor je jednostavan – ali ga retko ko vidi. Orao krstaš je vrhunski predator, vrh hranidbene piramide. Njegovo prisustvo u nekom području govori više od bilo koje laboratorijske analize: tamo gde ima krstaša, ima i zdravog ekosistema. A zdrav ekosistem je osnov za pašu pčela, za oprašivanje useva, za prirodnu kontrolu glodara koji uništavaju useve. Svaka ptica koja se vrati u prirodu, svaki grabljivac koji ponovo leti iznad njiva, znači da i mi ljudi imamo šansu da održimo ravnotežu koja nam omogućava da sa njive skidamo rod.
Ako pogledamo širu sliku, Feliksova akcija je model kako treba da funkcioniše zaštita prirode u Srbiji – bez buke, bez politike, uz saradnju državnih institucija, nevladinog sektora, vojske i običnih ljudi. Nema tih para koji mogu da kupe ono što je Feliks uradio – on je, za nepunih godinu i po dana svog kratkog života, pokazao da jedna jedina ptica može da inspiriše ljude, pokrene državni aparat i vrati se kući iz rata. Iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode kažu da je svako vraćanje divlje životinje u prirodu važan događaj na sistemskom, ekološkom i emotivnom planu. Teško je ne složiti se.
Kad Feliks jednog dana, ako ga Bog sačuva, zasnuje svoju teritoriju i ostavi potomstvo, moći ćemo da kažemo: i mi smo bili deo te priče. A dok ga pratimo putem telemetrijskog uređaja, ostaje nada – da se i u ovom ludilu, u svetu gde se ratovi vode i priroda uništava, jedna ptica ipak može vratiti kući. Zato, Felikse, srećno nebo. I deo. I nemoj više da zalutaš.
Izvor: Agro TV, 8. avgust 2026.
💬 0 komentara