Gaza ostaje bez zemlje: samo tri odsto obradivih površina netaknuto, upozorava FAO

Gaza ostaje bez zemlje: samo tri odsto obradivih površina netaknuto, upozorava FAO

Zamislite da vam od njive od sto hektara, preko noći, ostane samo tri. E, to se upravo dešava u Pojasu Gaze.

Agro Urednik 4 min čitanja 2 pregleda

Zamislite da vam od njive od sto hektara, preko noći, ostane samo tri. E, to se upravo dešava u Pojasu Gaze. Prema najnovijim podacima Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) i UN Satelitskog centra (UNOSAT), količina poljoprivrednog zemljišta koje je istovremeno dostupno za obradu i bez značajnih oštećenja smanjena je za četvrtinu za samo osam meseci. Sa 601 hektara u oktobru prošle godine, stigli smo na svega 448 hektara krajem juna ove.

Rat ne pogađa samo ljude, već i svaki pedalj zemlje

Ovo nije suva statistika iz nekog birokratskog izveštaja. Ovo je realnost u kojoj poljoprivrednici u Gazi gledaju kako im nestaje osnovni resurs za preživljavanje. Sukobi su, kažu iz FAO, teško pogodili ne samo poljoprivredne površine, već i infrastrukturu, sisteme za navodnjavanje, skladišta – sve ono što čini jedan poljoprivredni sistem funkcionalnim. Dok svet priča o veštačkoj inteligenciji i preciznoj poljoprivredi, tamo se ljudi bore za svaki dunum zemlje koji nije miniran ili uništen.

Posebno je poražavajući podatak da je samo tri odsto ukupnog obradivog zemljišta u Gazi ostalo netaknuto i istovremeno dostupno za obradu. Tri odsto. To je površina manja od dvesta hektara na kojoj bi trebalo da se hrani više od dva miliona ljudi.

Šta pokazuju satelitski snimci

Analiza FAO i UNOSAT otkriva i drugu, možda čak i goru dimenziju. Oko 27 odsto poljoprivrednog zemljišta tehnički je dostupno – ali je najveći deo tih površina pretrpeo ozbiljna oštećenja. To znači da, čak i kada bi prestali sukobi, zemlja ne bi mogla odmah da rodi. Potrebna je obimna obnova, čišćenje od ostataka eksplozivnih naprava, popravka sistema za navodnjavanje, vraćanje plodnosti zemljištu.

FAO zato pokušava da održi bar minimalnu proizvodnju. Njihov program finansijske pomoći malim proizvođačima trenutno obuhvata 1.500 poljoprivrednika. Svakom od njih omogućeno je da obradi najmanje jedan dunum zemlje. Prema proceni organizacije, njihova proizvodnja bi mogla tokom naredne godine da obezbedi sveže povrće za oko 100.000 ljudi.

Svaki hektar koji ponovo može da se obradi nije samo proizvodna površina – on je potencijalni izvor hrane, prihoda i mogućnosti za obnovu lokalne poljoprivrede — portparol FAO za Bliski istok

Šta ovo znači za poljoprivredu Srbije

Pitate se šta imamo mi sa Gazom? Mnogo više nego što mislite. Kada čitam ove podatke, ne mogu a da ne pomislim koliko mi u Srbiji olako trošimo i gubimo poljoprivredno zemljište. Dok u Gazi svaki dunum postaje pitanje života i smrti, kod nas se plodna zemlja pretvara u građevinske parcele, industrijske zone ili, još gore, ostaje neobrađena i zarasla.

FAO podseća da je za obnovu proizvodnje, pored dostupnog zemljišta, neophodno obezbediti i seme, đubrivo, opremu i druge inpute. Njihova dostupnost u Gazi je i dalje ograničena. Kod nas, blago rečeno, nije. Imamo sve – ali često nemamo volju ni strategiju da zemlju obrađujemo na način koji bi obezbedio i našu prehrambenu bezbednost.

U jednoj od ranijih procena, FAO je naveo da je oko 6.000 dunuma neoštećenog zemljišta u Gazi bilo fizički dostupno za obnovu. To je površina koja bi, uz pravu podršku, mogla relativno brzo da bude vraćena u funkciju. Ali bez semena, bez đubriva, bez goriva za traktore – ostaje samo potencijal.

Smanjivanje dostupnih poljoprivrednih površina, upozorava FAO, ima šire posledice od samog gubitka proizvodnog prostora. U uslovima ozbiljne prehrambene krize, mogućnost lokalne proizvodnje povrća, voća i drugih namirnica predstavlja ključni deo snabdevanja stanovništva. Kada nestane lokalna proizvodnja, uvoz postaje jedina opcija – a to je put u zavisnost koju niko ne želi, ni u Gazi ni u Srbiji.

Zato obnova poljoprivrednog sektora u Gazi zahteva istovremeno obnavljanje zemljišta i infrastrukture, dostupnost inputa i finansijsku podršku proizvođačima. Isti princip važi i za nas – samo što mi nemamo izgovor rata.

Dok u Gazi svaki preostali dunum postaje pitanje života i smrti, mi u Srbiji i dalje dozvoljavamo da nam plodna zemlja odlazi u bescenje. Pitanje nije šta mi možemo da naučimo iz Gaze – pitanje je da li uopšte želimo da naučimo.


Izvor: Agro TV, 19. avgust 2026.

💬 0 komentara