Invazija štetočina preti jesenjem kupusu: Evo šta morate uraditi odmah

Invazija štetočina preti jesenjem kupusu: Evo šta morate uraditi odmah

Dok većina nas uživa u poslednjim toplim danima, na njivama se vodi tihi rat koji odlučuje o zimnici. Proizvođači kupusa znaju da septembar nije mesec odmora, već period najvećeg rizika.

Agro Urednik 4 min čitanja 6 pregleda

Dok većina nas uživa u poslednjim toplim danima, na njivama se vodi tihi rat koji odlučuje o zimnici. Proizvođači kupusa znaju da septembar nije mesec odmora, već period najvećeg rizika. Nevidljivi neprijatelj već napada useve i preti da obezvredi mesece mukotrpnog rada. Prema poslednjim podacima od 12. septembra 2026. godine, službe za zaštitu bilja su uočile prisustvo opasnih štetočina koje ne biraju domaćina.

Kritični trenutak za zimnicu i industriju

Kod nas kupus nikada nije bio obična rotka sa pijace. To je kultura koja puni bačve za zimu i hrani prerađivačke linije širom Srbije. Svaka rupica na glavici u ovom trenutku znači direktan udarac na cenu kada dođe vreme za otkup. Istorijski gledano, sredina devetog meseca je uvek bila prelomna tačka za kvalitet prinosa. Međutim, ove godine pritisak insekata je dobio na intenzitetu znatno ranije nego što su agronomi očekivali. Proizvođači sada stoje pred teškom dilemom da li da rizikuju sa hemijom ili da se nadaju milosti prirode. Odgovor leži u preciznom praćenju situacije na njivi, jer vizuelni pregled useva kupusa već pokazuje alarmantne brojke.

Šta kažu brojke sa terena

Prisustvo jaja malog kupusara, naučnog naziva Pieris rapae, zabeleženo je na do 5% biljaka. Istovremeno, larve ove štetočine su takođe pronađene na do 5% biljaka na kontrolisanim parcelama. Situacija nije ništa mirnija kada je u pitanju kupusov moljac, odnosno Plutella xylostella. Kod ove vrste insekata, registrovano je prisustvo jaja na do 10% biljaka, dok se larve nalaze na do 5% biljaka. Ovi podaci nisu samo suva statistika iz laboratorije, već signal za uzbunu koji stiže direktno sa njiva. U narednim danima se očekuje intenzivno valjenje larvi navedenih štetočina, što znači da će brojnost naglo skočiti.

Cilj svake intervencije u ovom trenutku je sprečavanje ubušivanja larvi u glavice. Kada se larva jednom zavuče unutra, hemijski tretman gubi smisao, a kupus postaje neprodajiv. Sa ciljem sprečavanja ovakvog scenarija, proizvođačima se preporučuje primena insekticida na bazi aktivne materije hlorantraniliprol. Ovo nije preporuka koja se daje olako, već rezultat analize efikasnosti sredstava u trenutnim uslovima. Konkretne mere zaštite zahtevaju preciznost u doziranju kako bi se izbegle rezidue i osigurala efikasnost. Za preparat Altacor 35 WG preporučena količina iznosi 80-120 gr/ha. Drugi registrovani preparati kao što su Coragen 20 SC, Inecor 20 SC i Laguna koriste se u količini 0,14-0,2 l/ha. Postoje i alternative poput preparata Zakon, čija je doza 75-125 ml/ha, kao i Ryno-A koji se primenjuje u količini 0,105-0,14 l/ha.

Zbog visokih dnevnih temperatura sprovođenje tretmana se preporučuje u ranim jutarnjim ili večernjim časovima — Služba za zaštitu bilja, PIS Srbije

Vreme igra ključnu ulogu u celoj ovoj priči, možda čak i važniju od samog izbora preparata. Visoke temperature koje karakterišu ovaj period mogu da umanje efikasnost sredstava ili izazovu fitotoksičnost ako se pogreši termin. Rad usred dana nije opcija, već greška koja košta.

Cena zaštite naspram cene propalog useva

Ono što se dešava na njivama sada imaće direktan uticaj na džepove poljoprivrednika krajem godine. Svaka glavica koja bude oštećena ubušivanjem larvi predstavlja izgubljen profit koji se ne može nadoknaditi. U srpskoj poljoprivredi, margina kod kupusa nikada nije bila velika, pa gubitak čak i manjeg procenta prinosa može učiniti celu sezonu neisplativom. Ovo nije samo borba protiv insekata, već borba za opstanak gazdinstva. Mnogi proizvođači će se suočiti sa pitanjem isplativosti tretmana naspram cene finalnog proizvoda. Ipak, cena zaštite je uvek manja od cene propalog useva.

Aktivna materija hlorantraniliprol pokazala se kao pouzdan saveznik, ali zahteva disciplinu. Ne sme se štedeti na dozi, ali se ne sme ni preterivati, jer tržište traži zdravu i bezbednu hranu. Ova situacija nas podseća da poljoprivreda nije samo mehanizacija i đubrivo. To je pre svega stalno nadgledanje i prilagođavanje prirodi koja uvek nađe način da probije odbranu. Podaci koje smo dobili od PIS Srbije služe kao kompas u ovom moru neizvesnosti. Oni koji ih ignorišu, platiće cenu na jesenjoj berbi. Struka je jasna, a alat je dostupan, pa nema izgovora za nemar.

Zaključak urednika

Na kraju, sve se svodi na pravovremenu reakciju i poštovanje struke. Nema mesta za improvizaciju kada su u pitanju doze i termini prskanja. Ako želite da vam kupus zimi bude tražena roba, a ne stočna hrana, sada je trenutak za delovanje. Priroda ne oprašta greške, ali nagradi one koji je poštuju i prate njene signale na vreme.


Izvor: Agro TV, 12. septembar 2026.

💬 0 komentara