Kada stigne rešenje iz poreske uprave, retko ko od nas spava mirno te noći. Taj steg u stomaku poznat je svakom gazdi, od Vojvodine do Peštera, jer država uvek uzima deo pre nego što vi vidite profit. Preko granice, u Atini, upravo su potpisali papire koji bi našem čoveku zvučali kao bajka za laku noć. Vlada Kirijakosa Micotakisa najavila je mere koje od naredne godine menjaju pravila igre za one koji rade na zemlji.
Ekonomski zamajac umesto štednje
Dok se velike ekonomije sveta još uvek prepiru gde da seku rashode kako bi zakrpile budžetske rupe, Grčka je odlučila da promeni ploču. Premijer Kirijakos Micotakis i njegov tim nisu krenuli putem restrikcije, već su kreirali uslove za razgovor o tome kako iskoristiti zamajac koji je njihova ekonomija razvila. Cilj je bio jasan od starta, a to je jačanje proizvodnje i porodica bez ugrožavanja fiskalne stabilnosti države. Paket mera obuhvata četiri glavna prioriteta, među kojima su povećanje raspoloživog dohotka i podsticanje investicija, ali ono što najviše privlači pažnju jeste direktna podrška onima koji rade na zemlji.
Ova vest nije samo suva statistika iz susedstva, već signal kakav pravac razvoja može da izgleda kada se agrar stavi u prvi plan ekonomskog oporavka. Istorijski gledano, mediteranske zemlje su često delile slične muke sa nama oko birokratije i opterećenja, ali čini se da su sada spremni da taj teret skinu sa leđa proizvođača. Promena filozofije je očigledna i šalje poruku da se država ne sme ponašati kao nametnik, već kao partner u stvaranju vrednosti.
Konkretni brojevi koji menjaju računnicu
Najvažnija stavka za svakog ko se bavi ratarskom ili povrtarskom proizvodnjom tiče se poreske stope za profesionalne poljoprivrednike. Vlada je saopštila da će poreska stopa biti smanjena na nula odsto na godišnji prihod do 20.000 evra. Ova mera neće pogoditi sve, ali će obuhvatiti 47.091 od ukupno 245.907 profesionalnih poljoprivrednika u Grčkoj.
Računica je prosta i govori sama za sebe. Poljoprivrednik koji zarađuje 20.000 evra uštedeće oko 1.540 evra godišnje. To je novac koji ostaje u gazdinstvu za nova ulaganja, umesto da ode u državnu kasu. Pored toga, za samostalne profesionalce ukidaju se dodatna prilagođavanja pretpostavljenog prihoda iznad nivoa određenog minimalnom platom, što će u početku uticati na 9 od 10 samostalnih profesionalaca koji poštuju propise.
U Grčkoj smo stvorili uslove za drugačiji razgovor – kako možemo iskoristiti zamajac koji je ekonomija razvila da ojačamo proizvodnju i porodice, a da pri tom ne ugrozimo fiskalnu stabilnost — Kirijakos Pjerakakis, ministar finansija
Mere se ne zaustavljaju samo na aktivnim proizvođačima, već gledaju i na socijalni aspekt ruralnih sredina. Vlada će u novembru povećati stalnu godišnju isplatu penzionerima na 400 evra i proširiti pravo na još 270.000 penzionera starijih od 65 godina. Ova mera će koštati 895 miliona evra u 2026. i 1,7 milijardi evra u 2027. godini. Takođe, zaposleni u javnom sektoru dobiće stalnu bruto božićnicu od 500 evra od 2027. godine, što je prva takva isplata u poslednjih petnaest godina.
Šta ovo znači za srpsko gazdinstvo
Kada se pogledaju ove brojke, neophodno je zastati i razmisliti o tome šta one znače za konkurentnost na zajedničkom tržištu. Ako grčki poljoprivrednik ima manje poresko opterećenje na prvih dvadeset hiljada evra prihoda, njegova konačna cena koštanja proizvoda može biti niža ili mu ostaje više kapitala za modernizaciju. Naša poljoprivreda se često oslanja na subvencije po hektaru, dok se tamo ide ka rasterećenju rada i prihoda. Razlika u pristupu je očigledna i dugoročno može napraviti razliku u tome ko ostaje na tržištu, a ko odustaje.
Cilj grčke vlade je da prosečna plata dostigne 1.800 evra do 2030. godine, uz godišnji privredni rast iznad dva odsto. Minimalna plata, koja je 2021. godine iznosila 650 evra, treba da dostigne 1.000 evra do januara 2028. godine. Ovo povećanje od 54 odsto tokom sedam godina menja kupovnu moć u ruralnim sredinama, što direktno utiče na potražnju za hranom i kvalitetnim proizvodima. Pored toga, pokreće se i treći subvencionisani stambeni kreditni program Moj dom sa fondom od 2 milijarde evra, gde se maksimalna starosna granica povećava se na 55 godina. Ovo je ključno za zadržavanje mladih na selu, problem sa kojim se i mi svakodnevno suočavamo bez tako konkretnih instrumenata. Porez na preduzeća takođe će se postepeno ukidati u regionalnim područjima, sa ciljem da se podstakne ostanak van glavnih urbanih centara, što je lekcija koju bi naši kreatori politike trebalo da zapamte.
Pogled urednika
Na kraju dana, sve se svodi na odnos države prema onome ko hrani naciju. Grčka pokazuje da se fiskalna stabilnost ne mora graditi na leđima sitnog proizvođača, već da se rast može podstaći ostavljanjem novca u džepovima ljudi. Kod nas se često priča o velikim investitorima, a zaboravlja se onaj koji obrađuje njivu i plaća porez na imovinu i prihod bez obzira na rodnu godinu.
Politika je ogledalo odnosa prema hlebu, a čini se da su naši susedi shvatili da bez sitnog gazde nema stabilnog sela. Ostaje nam da vidimo hoćemo li mi čekati sledeću krizu da bi se nešto promenilo, ili ćemo naučiti da iskoristimo zamajac dok ga imamo.
Izvor: Biznis.rs, 13. septembar 2026.
💬 0 comments