Kada termometar zalepi za dva stepena iznad proseka, to više nije prolazna nepogoda već trajno upozorenje kako ćemo živeti sutra. Leto 2025. godine zvanično je ušlo u istorijske knjige kao treće najtoplije u Srbiji od 1951. godine, sa srednjom sezonskom temperaturom od 23,0 °C. Ovi podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda nisu suva statistika za arhivu, već jasan signal da klima uređaji postaju deo standardne infrastrukture, baš kao što su nekad bili radijatori. Dok se poljoprivrednici koji se bore sa sušom gledaju u nebo, građevinski sektor i instalateri već broje profit od nove klimatske realnosti.
Temperatura raste, grade se novi objekti
Nije potrebno biti meteorolog da bi se osetilo kako se nešto drastično menja u vazduhu iznad naših glava. Podaci pokazuju da je avgust ove godine bio najtopliji i drugi najsušniji mesec u istoriji merenja, što stvara uslove u kojima hlađenje postaje neophodnost, a ne luksuz. Ova promena mikroklime dešava se paralelno sa ogromnim građevinskim bumom koji menja lice Srbije. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2025. godine završeno je 36.390 stanova, dok je ukupna površina izgrađenih zgrada iznosila oko 6,86 miliona kvadratnih metara.
Vrednost izvedenih građevinskih radova dostigla je vrtoglavih 785,4 milijarde dinara, što govori o tome da se betonira u velikom stilu. Trend se nastavio i tokom 2026. godine, gde je u drugom kvartalu vrednost građevinskih radova na zgradama bila 32,4 odsto veća nego u istom periodu prethodne godine. Dakle, imamo situaciju gde klimatske promene povećavaju potrebu za hlađenjem, dok izgradnja novih stanova i poslovnih prostora povećava broj mesta na kojima takvi sistemi mogu da budu ugrađeni. Za ruralna gazdinstva ovo je dvojaka poruka, jer ista ta toplota zahteva ulaganja u hladnjače i sisteme za ventilaciju stoke.
Finansijski rezultati sektora instalacija
Delatnost na koju ove dve činjenice povoljno utiču jeste postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema. Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u 2025. godini je u ovom sektoru bilo ukupno 6.335 registrovanih preduzeća. Kod firmi za koje postoje finansijski podaci, ukupni prihodi su sa oko 81,9 milijardi dinara u 2023. porasli na 95,1 milijardu u 2024, što je rast od oko 16,1 odsto. U 2025. prihod je dodatno porastao na 99,1 milijardu dinara, odnosno za još 4,3 odsto.
Dobit je rasla još brže od prihoda, što pokazuje zdravu konsolidaciju sektora. Sa oko 5,52 milijarde dinara u 2023, povećala se na 6,57 milijardi u 2024, što je rast od gotovo 19 odsto, a u 2025. stigla je do 7,16 milijardi dinara. Ukupno je za dve godine dobit povećana za gotovo 30 odsto. Zanimljivo je da se profitna marža takođe postepeno poboljšavala, sa oko 6,7 odsto prihoda u 2023, na 6,9 odsto u 2024. i 7,2 odsto u 2025. To znači da rast sektora nije bio samo posledica većeg obima poslovanja, već su firme u zbiru uspevale da zadrže i nešto veći deo prihoda kao dobit.
Na osnovu tabele deset najuspešnijih preduzeća u 2025. godini najveći prihod ostvario je Energy Net, u iznosu od 6,37 milijardi dinara. Sledi Promont Group sa 4,84 milijarde i Steelsoft sa 4,73 milijarde dinara. Promont je, međutim, ostao najprofitabilnija kompanija u grupi, sa dobiti od 830,1 milion dinara. Kada se delatnost posmatra kroz uži fokus na klimatizaciju, slika je nešto složenija jer se izdvaja oko 525 preduzeća. Njihovi finansijski rezultati ne pokazuju ravnomeran rast, što ukazuje na promenljivost poslovanja u ovom segmentu.
vo znači za poljoprivredu i seloKao neko ko godinama prati agrar, moram da postavim pitanje koje izostaje u ovim građevinskim izveštajima. Gde je u ovoj priči poljoprivrednik kome temperatura od 23,0 °C u letnjem periodu uništava useve i stoku? Dok se u gradovima dižu zgrade i ugrađuju klima uređaji, na selu ista ta toplota zahteva skupe investicije u navodnjavanje i rashladne komore. Rast prihoda instalaterskih firmi od 99,1 milijarde dinara pokazuje gde ide novac, ali malo toga curi ka modernizaciji poljoprivrednih objekata.
Ovi podaci o sušnom avgustu i rekordnoj toploti trebalo bi da budu alarm za Ministarstvo poljoprivrede. Ako građevinski sektor beleži rast vrednosti radova od devet odsto ukupno, poljoprivredna infrastruktura mora da prati taj tempo. Hlađenje više nije samo za ljudsku udobnost, već za bezbednost hrane. Firme poput Energy Net ili Promont Group beleže ogromne profite, ali pitanje je koliko od tog znanja i tehnologije može da se primeni na hladnjače za voće ili sisteme za hlađenje mleka. Tržište se menja, i to brzo, a onaj ko ne prilagodi svoje gazdinstvo novim klimatskim uslovima, ostaće bez prinosa.
Zaključak
Na kraju, brojke ne lažu, ali one ne pričaju celu priču o tome ko plaća cenu ovih promena. Dok instalateri broje dobit od 7,16 milijardi dinara, proizvođači hrane se bore sa prirodom koja postaje sve nepredvidivija. Toplija leta menjaju tržište, to je sigurno, ali pravi izazov je kako da ta promena ne pregazi one koji hrane ovu zemlju. Adaptacija nije izbor, već jedini način opstanka u novoj klimatskoj realnosti Srbije.
Izvor: Biznis.rs, 13. septembar 2026.
💬 0 comments