Diplomatski sastanci često deluju kao protokolarne obaveze koje se završe zajedničkom fotografijom i suvim saopštenjem za javnost, ali susret ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu dr Dragana Glamočića i ambasadorkom Francuske → susret ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu dr Dragana Glamočića i ambasadorkE Francuske Florans Ferari nosi veću težinu od uobičajene rukoljubne politike. Razgovori vođeni sredinom septembra 2026. godine nisu se vrteli oko opštih fraza, već su dotaknuli konkretne segmente poput vodoprivrede, veterine i, što je najvažnije, predstojećeg nastupa naše zemlje u Francuskoj. Dok se poljoprivrednici bore sa otkupnim cenama i klimatskim promenama, ovakvi dogovori mogu biti ključni za otvaranje novih tržišta. Pitanje je samo da li ćemo tu šansu znati da iskoristimo ili će ostati samo na papiru.
Istorijski okvir saradnje sa Francuskom
Odnosi između Srbije i Francuske u agraru nisu novog datuma, ali se čini da tek sada dobijaju na strateškoj važnosti koju zaslužuju. Francuska decenijama važi za poljoprivrednu silu Evrope, posedujući tehnologije i znanje koje nama često nedostaje u segmentu prerade i kontrole kvaliteta. S druge strane, Srbija nudi sirovinski potencijal i kvalitetne proizvode koji teško probijaju carinske i sanitarne barijere zapadne Evrope. Istorija izvoza poljoprivrede pokazuje da su nam potrebni jaki partneri koji mogu da legitimizuju naše standarde na međunarodnom nivou. Osnova za dalje produbljivanje saradnje postoji, ali je potrebno pretvoriti političku volju u konkretne projekte na terenu. Bez toga, ostajemo samo dobri prijatelji na rečima, a konkurenti na tržištu gde se traže certifikati i kontinuitet isporuke.
Konkretni projekti i datum za Pariz
Tokom sastanka posebno je istaknuta saradnja sa Francuskom agencijom za razvoj, poznatijom kao AFD, koja bi trebalo da se fokusira na oblast vodoprivrede. Ovo je kritična tačka za naše ratarstvo i voćarstvo, s obzirom na to da su sušni periodi postali su učestala pojava u poslednjih nekoliko godina. Pored toga, razgovaralo se o partnerstvu u bezbednosti hrane i veterinarskoj politici, gde se već primenjuje takozvani Twinning projekat uz podršku francuskih eksperata. Cilj ovog mehanizma je jačanje institucionalnih kapaciteta, što znači bržu i efikasniju kontrolu onoga što izvozimo.
Najzvučnija informacija koja je proizašla iz ovog susreta tiče se Međunarodnog sajma poljoprivrede u Parizu, poznatog kao Salon International de l'Agriculture. Srbija će biti počasni gost na ovoj manifestaciji koja se održava od 27. februara do 7. marta 2027. godine. Naš nastup podrazumeva nacionalni paviljon koji treba da promoviše domaće proizvode, tradiciju, turizam i investicione potencijale. Ovo nije samo izlaganje robe, već prilika za direktno povezivanje sa kupcima iz Francuske i drugih zemalja koje posećuju sajam. Pripreme za sajmove obično zahtevaju mesece planiranja, što znači da vreme za pripremu kvaliteta i ambalaže već teče.
"Činjenica da će Srbija biti počasni gost na jednom od najznačajnijih i najprestižnijih poljoprivrednih sajmova u Evropi i svetu predstavlja veliku čast i potvrđuje poziciju Srbije kao strateški važnog poljoprivrednog aktera u Evropi, ali istovremeno predstavlja i priliku koju moramo dobro da iskoristimo" — dr Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede
Ministar je naglasio da želja nije samo da se pokaže bogatstvo gastronomskog nasleđa, već da se proizvođačima otvore nove mogućnosti za plasman proizvoda. Francuska je zahtevno tržište, ali ako se probijete tamo, vrata ostatka Evrope su vam širom otvorena.
Šta ovo znači za proizvođača u Srbiji
Kada se skinu zvanične košulje i završe pres konferencije, ostaje pitanje šta od ovoga ima običan poljoprivrednik u Šumadiji ili Vojvodini. Status počasnog gosta u Parizu zvuči pompezno, ali istorija nas uči da sajmovi mogu biti i skupi marketing koji ne donosi trajne ugovore. Ključno je da se iza nacionalnog paviljona nađu stvarni kapaciteti za isporuku robe u kontinuitetu, a ne samo uzorci za degustaciju. Francuski kupci traže stabilnost, sertifikate i količine koje mali proizvođači teško mogu da obezbede bez udruživanja. Zadrugarstvo u Srbiji bi ovde moglo biti ključna karika koja nedostaje u lancu vrednosti.
Saradnja sa AFD agencijom u vodoprivredi mogla bi biti dugoročno korisnija od samog sajma, ukoliko se realizuje kroz infrastrukturne projekte koji smanjuju zavisnost od kiše. Veterinarski i fitosanitarni standardi koje usklađujemo kroz Twinning projekat su ulaznica za EU tržište, ali ta ulaznica košta ulaganja u objekte i tehnologiju. Država mora da pomogne proizvođačima da ispune te uslove, inače ćemo imati dozvole za izvoz, a nemamo robe koja zadovoljava kriterijume. Ne smemo dozvoliti da Pariz 2027. bude samo trošenje budžeta na dekoraciju štanda.
Zaključak urednika
Diplomatija je važna, ali poljoprivreda se meri tonama robe i evrima na računu proizvođača. Ako uspešno iskoristimo priliku u Parizu i projekte sa Francuskom agencijom, ovo može biti prekretnica za naš izvoz. U suprotnom, ostaće nam samo lepe uspomene na putovanje i saopštenja o produbljivanju saradnje. Vreme je da pokažemo da smo ozbiljan partner, a ne samo zemlja jeftine radne snage i sirovina.
Izvor: AgroFin, 18. septembar 2026.
💬 0 comments