Tišina u vojvođanskom ataru često vara, jer iza nje ne krije uvek miran san useva već ponekad i zvuk koji ne bi smeo da se čuje. Dok većina gazda brine o prinosa, u pozadini se vodi tiha bitka za opstanak vrsta koje održavaju balans našeg ekosistema. Upravo na toj tankoj liniji između zakona i krivolova, Zrenjanin će krajem septembra 2026. godine postati privremena prestonica za stručnjake iz regiona i Severne Afrike. Ovaj skup nije samo formalnost, već pokušaj da se zaustavi erozija prirodnog bogatstva koja polako uzima danak na Balkanu.
Zašto je Vojvodina izabrana za ovaj skup
Retko ko prvu asocijaciju na zaštitu prirode vezuje za poljoprivrednu proizvodnju, a to je greška koju skupo plaćamo svi. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije preuzelo je inicijativu da organizuje međunarodnu radionicu razmene znanja pod nazivom Trening za beleženje i prepoznavanje ilegalnog ubijanja ptica na Balkanu i Severnoj Africi. Termin je određen za 25. i 26. septembra 2026. godine, što nije slučajno jer se tada završavaju glavne žetvene radnje i polja postaju dostupnija za nadzor.
Lokacija je takođe birana sa razlogom, s obzirom na to da se Zrenjanin nalazi u srcu Vojvodine, gde je interakcija između intenzivne poljoprivrede i divljih staništa najizraženija. Zvanično otvaranje zakazano je za petak, 25. septembra u 9.15 časova u hotelu Vojvodina u Zrenjaninu. Nakon uvodnog dela, učesnici će imati priliku za kratko predavanje o ilegalnom ubijanju ptica na Mediteranu, što povezuje naš problem sa širim kontekstom migratornih ruta. Ovo nije samo akademski skup već terenska radionica gde se teoretska znanja moraju suočiti sa realnošću koju poljoprivrednici viđaju svakodnevno.
Ko sedi za stolom i šta se priprema
Na radionici će učestvovati predstavnici Tunisa, Libije, Maroka, Libana, Crne Gore i Severne Makedonije, sa ciljem razmene iskustava i znanja o evidentiranju i prepoznavanju ilegalnog stradanja ptica. Ovaj spisak zemalja govori o ozbiljnosti problema koji ne poznaje državne granice, jer ptice ne nose pasoše dok prelaze Mediteran ka nama. Drugog dana, 26. septembra, program počinje u 9 časova u hotelu Vojvodina, gde će kroz niz predavanja biti predstavljen Izveštaj o nelegalnom ubijanju ptica u Srbiji 2017–2023.
Ovaj dokument je ključan jer pokriva period od šest godina i daje konkretne podatke o trendovima koje ne smemo ignorisati. Tokom pauze predviđen je razgovor sa predstavnicima medija, što ukazuje na želju organizatora da se problem izvuče iz senke i stavi na dnevni red javnosti.
Razmena iskustava sa kolegama iz Severne Afrike nam omogućava da vidimo širu sliku migratornih ruta i pritisaka kojima su ptice izložene pre nego što stignu do nas — Predstavnici Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Nakon predavanja predviđen je odlazak na etno salaš Lujza u Belom Blatu, gde će biti organizovan ručak i nastavljen razgovor sa učesnicima radionice. Preseljenje u Belo Blato nije samo gostoprimstvo već prilika da se strani gosti upoznaju sa načinom života na našim prostorima, gde tradicija i priroda još uvek mogu da koegzistiraju. Učesnici radionice trebalo je do 23. septembra da prijave prisustvo na mejl press@pticesrbije.rs, što pokazuje da su organizacione pripreme ušle u završnu fazu.
Uticaj na poljoprivredu i ruralni imidž
Mnogi proizvođači se pitaju zašto bi ih uopšte zanimao broj ubijenih ptica dok se oni bore sa cenom đubriva i otkupnom cenom useva. Odgovor leži u ekosistemskim uslugama koje ptice pružaju besplatno, a koje mi često uništavamo sopstvenim rukama. Smanjenje populacije ptica dovodi do povećanja broja štetočina na usevima, što poljoprivrednike tera da koriste više pesticida, povećava troškove i zagađuje zemljište. Ovo je začarani krug u kojem gube svi, osim onih koji prodaju hemiju, a poljoprivrednik ostaje na gubitku.
Pored agronomskog aspekta, postoji i problem reputacije koji direktno utiče na izvoz i evropske integracije. Kada međunarodne organizacije izveštavaju o ilegalnom ubijanju divljači i ptica, to stvara sliku o Srbiji kao o prostoru gde zakon ne važi jednako za sve. To se kasnije reflektuje kroz strože kontrole na granici ili otežano dobijanje sertifikata za organsku proizvodnju. Naši poljoprivrednici koji rade pošteno trpe zbog pojedinaca koji ne poštuju zakone o zaštiti prirode, a to je nepravda koju država mora da adresira odlučnije.
Izveštaj koji će biti predstavljen, koji pokriva period od 2017. do 2023. godine, verovatno će ukazati na mesta gde je pritisak najveći. Poljoprivredna gazdinstva koja se nalaze u tim zonama moraju biti svesna da se nadzor povećava i da saradnja sa inspekcijom može biti od koristi svima. Ne sme se dozvoliti da poljoprivrednici budu taloci krivolovaca koji koriste njihove njive kao lovne terene bez dozvole. Jasno razdvajanje legitimnog lova od ilegalnog ubijanja je nešto što ova radionica treba da pomogne da se definiše na terenu.
Zaključak urednika
Na kraju, sve se svodi na poštovanje pravila igre koja smo sami sebi postavili kao društvo. Ako želimo da naša poljoprivreda bude prepoznata po kvalitetu i održivosti, moramo početi da čuvamo prirodu koja taj kvalitet omogućava. Skup u Zrenjaninu je korak u pravom smeru, ali papiri i izveštaji neće zaustaviti puške ako nema političke volje da se sankcionišu prekršaji. Poljoprivrednici treba da budu saveznici u ovoj priči, jer zdrava priroda znači i zdravu žetvu u dugom roku.
Izvor: Agro TV, 21. septembar 2026.
💬 0 komentara