Pedeset kilometara južno od srpske granice, u Kumanovu, od 2. do 4. oktobra 2026. godine, odigraće se nešto što naša poljoprivredna javnost nije navikla da prati — regionalni sajam koji u Srbiji ne dobija ni trun pažnje koju zaslužuje. AgroMak 2026 spaja dva sajma u jedan, deset tematskih celina, ozbiljan stočarski program i gastro-festival koji miriše na makedonsku slavu, a zapravo je poslovna platforma. Organizatori iz udruženja KOP i ŽIVOT su odradili ozbiljan posao. Ostaje pitanje da li će srpski stočari umeti da to iskoriste, ili će ponovo čekati da im neko drugi otvori vrata.
Zašto Kumanovo, a ne Beograd ili Novi Sad
Kumanovo je izbor koji ima preciznu logiku. Dovoljno je blizu da stočari iz Niša, Leskovca ili Vranja stignu bez noćenja, a dovoljno daleko da ne deluje kao još jedan domaći događaj. Za srpske proizvođače s juga, to je sused koji je uvek bio tu, samo se nikad nije gledao kao tržište.
Severna Makedonija i Srbija godinama dele isti agrarni problem — poljoprivrednik je sve stariji, gazdinstva se smanjuju, a tržište kupuje najjeftinije, ne najkvalitetnije. Zato svaki pokušaj da se dva sistema stave pod isti šator, doslovno, vredi koliko i ozbiljan regionalni projekat. Organizatori su zamislili AgroMak kao platformu za povezivanje poljoprivrede, prehrambene industrije, ruralnog razvoja, turizma, obrazovanja, nauke i biznisa. Široko? Da. Ali baš ta širina otvara prostor za susrete koji se inače ne dešavaju.
Deset celina, dva sajma i jedan gastro-festival
Program AgroMaka 2026 obuhvata deset tematskih celina, što je za regionalni sajam prilično ambiciozno. Izložbeno-prodajni štandovi su okosnica, a oko njih se plete sve ostalo — od takmičenja u kvalitetu meda do dečjeg kutka.
AGROMAK Honey Quality Awards 2026 je međunarodno ocenjivanje kvaliteta meda koje je iz prethodnih izdanja već postalo referentno za pčelare iz Srbije, Bugarske, Turske i Grčke. Pobednik ne dobija samo pehar. Dobija tržišnu vidljivost koja se meri u narednim mesecima prodaje, a ponekad i u potpuno novim izvoznim kanalima.
Tu je i AGROMAK Agro Skills Cup 2026, Balkanska agro-olimpijada za srednje poljoprivredne škole. Mladi iz Srbije i Severne Makedonije takmiče se u praktičnim veštinama — od pravilne mužnje do ocene kvaliteta mleka. Za većinu učesnika to je prvi susret s kolegama iz susedne države, i prvi put da shvate da problemi s kojima se suočavaju nisu samo njihovi. To je možda i najvredniji deo cele priče.
Eko-turizam, planinarstvo i sakupljanje lekovitog bilja čine treću celinu, koja dobija na značaju jer se mnoga domaćinstva na jugu Srbije već preorijentišu upravo na te alternativne prihode. Zona posvećena opštinama i ruralnom razvoju ide dalje od izložbe — ona je mesto gde se lokalne samouprave, zadruge i udruženja dogovaraju o zajedničkim projektima koji ne završavaju u fioci.
Stočarstvo kao okosnica, ne kao ukras
Koliko god AgroMak koketira s gastro-turizmom i organskom pričom, stočarski segment nije ukras. Čitava programska celina posvećena je stočarstvu, a posebno mesto zauzima izložba ukrasne živine i sitnih domaćih životinja. To nije samo zabavni deo za porodice s decom.
To je mesto gde se razmenjuju sojevi, gde se male farme povezuju s većim otkupljivačima i gde se, sasvim neočekivano, sklapaju poslovi vredni ozbiljnog novca. Ko je jednom prodao jato na sajmu zna da se prikolica vraća prazna samo ako niste imali šta da ponudite.
Ovde ne dolazite da prodate jednu kantu meda ili deset kokošaka. Dolazite da u jednom danu upoznate kolege iz četiri države i vratite se kući s konkretnim kontaktom koji vredi narednih pet godina rada — predstavnik organizacije KOP
Deca imaju Agro dečji kutak — ne čuvanje dece dok odrasli piju kafu, već edukativni prostor gde se mališani prvi put sretnu s jagnjetom, magarcem ili pčelom. Dugoročno, to je investicija u buduće poljoprivrednike. Kratkoročno, to je razlog zašto porodice dolaze na AgroMak umesto da ga zaobiđu.
"Dojdi mi na trpezu" i ono što se ne vidi
Gastronomski festival "Dojdi mi na trpezu" zatvara manifestaciju. Naziv zvuči kao poziv na makedonsku slavu, a zapravo je ozbiljna platforma za male proizvođače hrane. Domaći sirevi, pršuta, ajvar, med, vina, rakije — sve na jednom mestu i sve za regionalnog kupca koji ne traži najjeftinije već najautentičnije.
Paralelno s tim teče naučno-obrazovna i biznis zona. Predavanja, paneli, B2B sastanci — tu se kroje partnerstva koja prethode investicijama. Srpski stočari koji razmišljaju o izvozu goveđeg mesa ili mlečnih proizvoda na tržište Turske ili Grčke ovde otvaraju vrata koja inače ne bi ni postojala. To je ono što se ne vidi na štandovima, a vredi najviše.
Šta AgroMak znači za stočara iz Pčinje ili Toplice
Reći ću vam direktno, bez diplomatskog uvijanja — ovakvi sajmovi su za srpske proizvođače mnogo više od izleta. Novosadski sajam vam pokaže srpsko tržište. Beogradski sajam hrane pokaže srpske distributere. AgroMak vam pokaže susede. Iste muke, iste prilike, istu ambiciju da se iz jedne krave, jedne košnice, jednog hektara izvuče više.
Za male stočare s juga Srbije ovo je konkretan poslovni prostor. Ne leži daleko, ne košta mnogo, ne zahteva vizu ni posebnu pripremu. A može da donese kontakt koji vredi narednih pet sezona.
Na AgroMaku se ne kupuju traktori. Tamo se kupuju veze, znanja i poverenje — ono što naša poljoprivreda nema dovoljno, a što nijedan konkurs Ministarstva ne može da vam obezbedi papirom. Trošak odlaska u Kumanovo je sitan. Korist od dolaska kući s novim poznanstvima — neprocenjiva.
Organizatori iz KOP-a i ŽIVOT-a su odradili posao. E sad, da li će srpski stočari to umeti da iskoriste, to je već pitanje za nas same — i odgovor na njega neće se čekati u Kumanovu, nego na njivama od Vranja do Vladičinog Hana.
Izvor: Agro TV, 25. septembar 2026.
💬 0 komentara