Deset miliona evra za evropske savetnike: Kako Srbija (ne) učestvuje u priči

Deset miliona evra za evropske savetnike: Kako Srbija (ne) učestvuje u priči

Dvadeset drugog i dvadeset trećeg septembra, u irskom gradu Kilkeniju, daleko od srpskih oranica i problema koji muče domaćine u Šumadiji ili Sremu, počela je priča vredna tačno 9.999.180,91 evra. Na stolu nije bila nova traktorska mehanizacija, nije bila subvencija po hektaru, nije bila premija za mleko.

Agro Urednik 5 min read 8 views

Dvadeset drugog i dvadeset trećeg septembra, u irskom gradu Kilkeniju, daleko od srpskih oranica i problema koji muče domaćine u Šumadiji ili Sremu, počela je priča vredna tačno 9.999.180,91 evra. Na stolu nije bila nova traktorska mehanizacija, nije bila subvencija po hektaru, nije bila premija za mleko. Na stolu je bilo nešto mnogo manje glamurozno, a mnogo važnije, poljoprivredno savetodavstvo. I tu se Srbija, kao i u toliko drugih evropskih priča, ponovo našla sa pogledom kroz prozor.

Kada se znanje pretvori u mrežu

Projekat dynADVICE zamišljen je kao sedmogodišnji poduhvat koji finansira Evropska komisija kroz program Horizon Europe, a vodi ga Teagasc, irska Agencija za razvoj poljoprivrede i prehrambenog sektora. Okuplja dvadeset jednog partnera iz šesnaest zemalja, među kojima su Belgija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Irska, Italija, Holandija, Portugal, Španija, Švedska, Austrija, Estonija, Letonija i Hrvatska.

Centralna ambicija je formiranje mreže od oko četrdeset hiljada poljoprivrednih savetnika širom Evrope. To nije birokratska fantazija niti još jedan briselski akronim za zaborav. Četrdeset hiljada ljudi koji svakodnevno razgovaraju sa poljoprivrednicima, na njivi, u štali, na otkupnom mestu, to je armija čije bi se znanje, konačno, moglo povezati u jedinstven sistem. Jer do sada, kako priznaju i sami organizatori, sistemi širom Evrope su fragmentisani. Svaka zemlja radi po svom, znanje se ne deli dovoljno, a jedan grčki savetnik teško čuje šta savetuje kolega u Finskoj ili Estoniji.

To fragmentisanje posebno boli male proizvođače koji nemaju ni resurse ni veze da dođu do najnovijih istraživanja. Od 2027. godine, postaje im još teže jer tu počinje primena nove Zajedničke poljoprivredne politike, dokumenta koji je toliko složen da ga ni iskusni agronomi čitaju sa lupom.

Šta konkretno donosi dynADVICE

Projekat predviđa razvoj nekoliko ključnih stvari, mada bih ja kao čovek sa terena izdvojio pre svega jednu. Nije dovoljno napisati još jedan dokument, organizovati još jednu konferenciju u Briselu, napraviti još jednu internet stranicu nakićenu logotipima EU. dynADVICE predviđa konkretno finansiranje rada savetnika i njihovih mreža, što znači da novac ide na ljude koji su svakodnevno u blatu, među usevima, a ne na hotelske sale u glavnim gradovima.

Pored toga, planirana je i izgradnja mreža za razmenu znanja, foruma, radionica, programa obuke i mentorstva gde bi iskusniji savetnici prenosili znanje mlađima. Tu su i višejezični digitalni alati, jer nisu svi savetnici u Portugalu ili Švedskoj tečni na engleskom. Ko god je pokušao da prevodi stručni tekst sa engleskog zna koliko je to važno.

Cilj nije da napravimo još jednu prezentaciju u Briselu, već da poljoprivrednik u bilo kojoj evropskoj zemlji, kada mu treba savet, ima isti kvalitet informacije kao i njegov kolega u Holandiji ili Danskoj — poručuju iz Teagasc-a, koordinatorske institucije projekta.

Hrvatska na mapi, Srbija u senci

Posebno je zanimljiva uloga Mreže savetodavnih službi jugoistočne Evrope, organizacije sa sedištem u Hrvatskoj, koja je kroz projekat dobila EU doprinos od 69.250 evra. Na prvi pogled, cifra je skromna. Nije to novac za velike infrastrukturne zahvate. Ali u kontekstu ovako velikog konzorcijuma, uloga te mreže je strateška, da pokrije ono što se u briselskim dokumentima naziva "jugoistočna Evropa", a što je u stvari region koji često ostaje po strani kada se dele veliki evropski projekti.

A tu dolazimo do pitanja koje svaki srpski poljoprivrednik treba da postavi. Gde je tu Srbija? Odgovor je kratak i neprijatan. Nigde. Naša zemlja nije deo konzorcijuma dynADVICE. Pošto nije članica EU, nema ni direktan pristup programu Horizon Europe u ovoj formi. Srbija već godinama balansira između aspiracija ka Evropskoj uniji i realnosti u kojoj njena poljoprivredna politika živi u nekom svom vakuumu.

Poljoprivredna savetodavna služba Srbije, takozvana PSSS, postoji na papiru, ali oni koji su ikada zvali lokalnu kancelariju znaju koliko to funkcioniše u praksi. Nedostatak sredstava, zastarela oprema, slaba motivacija, sistematizacije koje se ne popunjavaju po petnaest godina, to je svakodnevica srpskog agronoma na terenu.

Najskuplji savetnik nije onaj koji mnogo naplaćuje. Najskuplji je onaj koga nemate onda kada vam treba — kaže naš iskusni agronom, koji je za ovaj tekst tražio anonimnost.

Šta možemo da naučimo bez članstva

Projekat dynADVICE zvanično traje od prvog septembra dvadeset šeste do avgusta dvadeset trideset treće. Sedam godina je dug period, dovoljno da jedan student poljoprivrede završi master, odsluži staž i postane iskusan savetnik. Za to vreme bi, prema planu Evropske komisije, trebalo značajno ojačati evropski sistem poljoprivrednog znanja i inovacija, ono što se u Briselu skraćeno zove AKIS.

Istorija evropskih projekata, mora se priznati, prepuna je primera gde se ambiciozni planovi pretvore u niz konferencija, izveštaja i lepo dizajniranih internet stranica koje niko ne posećuje. Brisel voli akronime, AKIS, EIP-AGRI, CAP mreže, sve se preklapa i ponekad udvostručava.

Ali ima nešto što bi srpski poljoprivrednici mogli da nauče iz dynADVICE priče, bez obzira na to što nismo u projektu. Ideja da znanje mora da se deli, da jedan savetnik u Subotici može da nauči nešto od kolege iz Međimurja, da digitalni alati mogu da premoste jezik i administrativne granice, sve su to univerzalni principi koji važe svuda. Kod nas se, nažalost, još uvek veruje da je savetodavstvo nešto što se rešava jednim kafanskim razgovorom, brifingom u opštini ili povremenim obilaskom terena ministra.

Vremena se menjaju. Klimatski izazovi, digitalizacija, novi zahtevi tržišta, sve to zahteva nekoga ko stoji između nauke i njive, ko ume da prevede istraživanje na jezik poljoprivrednika koji u osmom mesecu nema vremena da čita naučne radove. Možda je vreme da srpska poljoprivredna politika konačno shvati ono što Evropa shvata već decenijama, da se u znanje mora ulagati kao u bilo koju drugu infrastrukturu. dynADVICE je samo jedan projekat u jednoj briselskoj tabeli, ali princip koji stoji iza njega vredi svakog evra, i našeg i njihovog.


Izvor: Agro TV, 28. septembar 2026.

💬 0 comments