Kada nemački trgovac bobičastim voćem pošalje poruku da se sezona pomera, to nije birokratski izveštaj koji završi u nekoj fascikli. To je glas sa terena, iz zasada, od ljudi koji svakog jutra stavljaju ruku na biljku i procenjuju da li će preživeti noć. Ove sezone, taj glas kaže da se nešto suštinski menja — i da će to osetiti svako ko gaji jagode, od Andaluzije do Vojvodine.
Južna Evropa se budi pre roka
Nemačka kompanija Früchte Widmann, koja godinama drži prst na pulsu evropskog tržišta bobičastog voća, objavila je procene za predstojeću sezonu jagoda. I te procene nisu rutinske. U Španiji je sadnja krenula početkom oktobra, ali ne u jesenjskim uslovima kakve poznajemo — temperature su danju prelazile trideset stepeni, a noću su se zadržavale oko osamnaest. Za jagodu, koja trpi toplotni stres u fazi ukorenjivanja kao malo koja druga kultura, to je bila kocka. Ipak, kvalitet sadnog materijala je izdržao, i to je bio presudan faktor.
Kada su temperature pale na uobičajenih dvadeset dva stepena, biljke su eksplodirale u rastu. To neočekivano brzo ukorenjivanje, kombinovano sa ranijom sadnjom, vodi ka jednoj konkretnoj proceni — prve španske jagode stižu na tržište desetak dana ranije nego prethodnih godina. U početku će, kako i dolikuje, ići na domaće tržište. Ali kada izvozni pritisak krene ka centralnoj Evropi, biće kompaktan i koncentrisan.
Površine pod jagodama u Španiji su porasle neznatno, ali ono što je važnije jeste da je Früchte Widmann proširio mrežu dobavljača koji ciljaju premium segment. Ovo nije slučajnost. Premium jagode, one koje završavaju u specijalizovanim maloprodajnim lancima i hotelima, trpe daleko manji pritisak cena nego industrijska roba. Ko u ovom poslu danas preživljava, preživljava zato što je prešao na premium ili zato što ima obim koji pokriva nisku maržu. Sredine više nema.
Grčka diže površine i menja tehnologiju
Dok Španija blago širi zasade, Grčka ide korak dalje — i taj korak je bučniji nego što se čini na prvi pogled. Površina pod jagodama ove sezone povećana je za oko tri odsto i dostigla je 2.900 hektara. Sam po sebi, taj broj ne zvuči dramatično za evropske razmere. Ali ono što se dešava ispod broja menja priču.
Proizvodnja u saksijama, koja se kod nas tek pomalja i još uvek se posmatra sa sumnjom, u Grčkoj je sa skromnih pedesetak hektara skočila na sto pedeset. Trostruki rast u jednoj sezoni nije eksperiment nekog entuzijaste. To je signal da su grčki proizvođači prepoznali prednosti kontrolisane proizvodnje — bolju kontrolu supstrata, zalivanja i ishrane, manje bolesti korenovog sistema i raniji početak berbe. Prvi plodovi iz tih zasada, ako vreme bude naklonjeno, mogli bi da se pojave već sredinom novembra.
Prelazak na saksijsku proizvodnju nije hir — to je pokušaj da se izbegne ono što nas je koštalo prethodnih godina: neizvesnost u zemljištu i kasni početak berbe.
Premium površine sa kojima Früchte Widmann sarađuje u Grčkoj povećane su sa tridesetpet na šezdesetosam hektara, dok je dodatnih deset hektara pod proizvodnjom na uzdignutim konstrukcijama. Uzdignute gredice, odnosno table, postaju standard za one koji žele da razdvoje biljku od zemljišta i smanje kontakt sa patogenima. Kod nas se ovo još uvek zove „skupo" i „neisplativo". U Grčkoj se zove „budućnost", i to ne u budućem vremenu — već sada, u ovoj sezoni.
Egipat — veliki ostaju, mali odustaju
Priča iz Egipta je potpuno drugačija i, iskreno, surovija. Očekuje se smanjenje površina pod jagodama za oko trideset odsto. Sadnja je počela sredinom septembra, ali deo manjih i novijih proizvođača je jednostavno odustao nakon teške prethodne sezone. To je realnost poljoprivrede koju svi poznajemo — kada sezona pojede kapital, naredne godine nema čime da se posadi. Nema kredita koji to može da pokrije, nema optimizma koji to može da opravda.
Veći proizvođači su, međutim, zadržali dosadašnje površine. Zato se očekuje da će količine jagoda namenjene tržištu svežeg voća iz Egipta ostati relativno stabilne. Prve isporuke se prognoziraju u trećoj dekadi novembra. Drugim rečima, Egipat neće nestati sa tržišta — ali će struktura proizvođača biti koncentrisanija. Mali su očišćeni, veliki su ojačali. To je konsolidacija koja se u agraru dešava bez milosti i bez državnog plana.
Šta ovo znači za srpskog proizvođača
Srbija nije direktni konkurent Španiji, Grčkoj ni Egiptu u zimskoj sezoni jagoda. Naša sezona kreće u proleće i na otvorenom polju traje do kasnog leta. To je činjenica i nema potrebe da je ulepšavamo. Ali ono što se dešava na jugu Evrope nas tiče na dva načina, i oba direktno pogađaju džep.
Prvi je cenovni. Kada jagode iz Španije i Grčke stignu ranije i u većim količinama, one zadržavaju cene na nižem nivou duže nego što bi tržište inače dozvolilo. Srpski proizvođač koji planira plasteničku proizvodnju i računa na rano proleće kao prozor za visoke cene, taj prozor može biti znatno uži nego što misli. Ako se južna Evropa popuni jagodama u novembru i decembru, do marta će tržište već biti zasićeno i cene pod pritiskom. Srpska jagoda koja stiže u aprilu više ne ulazi u prazno tržište — ulazi u tržište koje je već nahranjeno.
Drugi je tehnološki, i tu postaje neprijatno. Grčka trostruko povećava saksijsku proizvodnju. Španija širi premium segment. Egipat čisti sitne proizvođače i ostavlja velike. Sva tri signala govore istu stvar — ko nije u kontrolisanoj, premium proizvodnji, teško da će preživeti sledećih pet godina. Srpski proizvođač koji i dalje gaji jagodu na golo zemljištu, bez kontrole navodnjavanja i bez plana plasmana, ne konkuriše španskom ni grčkom proizvođaču. On konkuriše sebi samom — i gubi.
Vremenske prilike tokom narednih nedelja biće presudne za dinamiku sazrevanja i obim isporuka iz tri vodeće proizvodne zemlje. — učesnici na tržištu, prema izveštaju Früchte Widmann
Učesnici na tržištu su, inače, uglavnom optimistični. Ali optimizam u agraru traje tačno do prvog mraza, prvog talasa bolesti ili prvog sloma cena. Vremenske prilike u narednim nedeljama biće presudne — ne za optimizam, nego za količine koje će realno stići na tržište. I to je jedina procena u koju vredi verovati.
Ko god misli da je jagoda jednostavan posao, neka pogleda Egipat — trideset odsto površina nestalo za godinu dana. I neka pogleda Grčku — sto pedeset hektara u saksijama, gde je prethodne godine bilo pedeset. Jagoda ne prašta one koji ulaze bez plana, ali nagrađuje one koji ulažu u tehnologiju i kvalitet. To važi u Španiji, važi u Grčkoj, važi u Egiptu. I važi u Srbiji — samo što mi još uvek čekamo da nam neko to potvrdi, umesto da to već znamo.
Izvor: Agro TV, 10. novembar 2026.
💬 0 comments