Lučani rade ono što većina opština samo obećava: 62 miliona za poljoprivredu i znanje koje ostaje na gazdinstvu

Lučani rade ono što većina opština samo obećava: 62 miliona za poljoprivredu i znanje koje ostaje na gazdinstvu

Pitate se kako izgleda opština koja poljoprivredu shvata ozbiljno? Otvorite budžet Lučana za 2026. godinu i videćete šezdeset dva miliona dinara rezervisanih za podsticaje, plus dva miliona za stručne savete i analize krmiva.

Agro Urednik 5 min read 84 views

Pitate se kako izgleda opština koja poljoprivredu shvata ozbiljno? Otvorite budžet Lučana za 2026. godinu i videćete šezdeset dva miliona dinara rezervisanih za podsticaje, plus dva miliona za stručne savete i analize krmiva. Zatim pogledajte oktobar — dvesta osam potpisanih ugovora sa stočarima. I to nije prva godina, već treća za redom. U državi u kojoj broj grla pada iz sezone u sezonu, Lučani grade nešto što liči na sistem.

Tri godine saradnje koja su promenila pravila igre

Većina lokalnih samouprava u Srbiji tretira poljoprivredu kao budžetsku stavku koja se popuni na papiru i zaboravi do sledeće sednice. Lučani su pre tri godine krenuli drugim putem. Sklopili su saradnju sa Institutom za krmno bilje iz Kruševca i krenuli da povezuju nauku sa onim što se dešava na njivi i u toru. Proizvođači besplatno dobijaju stručne savete, rezultate analiza zemljišta i krmiva i konkretne preporuke za unapređenje proizvodnje. Bez naknade, bez papira koji traje nedeljama, bez čekanja na neko ko nikad ne javi.

Predsednik Skupštine opštine Lučani Miloš Jovičić rekao je za B92 da je ulaganje u znanje poljoprivrednika jedan od važnih vidova podrške lokalne samouprave. Jovičić je takođe ocenio da su proizvođači zadovoljni saradnjom sa stručnjacima i da su promene već primetne — pre svega u njihovoj spremnosti da primenjuju nova znanja.

Proizvođači su zadovoljni saradnjom sa stručnjacima i promene su već primetne — pre svega u njihovoj spremnosti da primenjuju nova znanja. — Miloš Jovičić, predsednik Skupštine opštine Lučani

E, tu leži suština. Poverenje između nauke i gazdinstava u Srbiji ne gradi se dekretom. Gradi se godinama doslednog rada, a ruši se za jednu sezonu kad neko zataji. Lučani su taj rizik prepoznali i odlučili da ga minimalizuju.

Brojke koje ne ostavljaju prostor za priču

Za 2026. godinu u budžetu opštine Lučani opredeljena su ukupno šezdeset dva miliona dinara za program podrške poljoprivredi. To je dva miliona više nego prethodnih godina. Rast nije spektakularan, ali je dosledan, a doslednost je u srpskoj lokalnoj samoupravi ređa od kiše u avgustu.

Program obuhvata stočarstvo, voćarstvo, povrtarstvo i nabavku poljoprivredne mehanizacije i opreme. Nije novac sipan u jednu granu dok druge čekaju. Pristup je širok, sa jasnim fokusom na stočarstvo kao kičmu ruralne ekonomije tog područja.

Samo tokom oktobra u Guči su potpisani ugovori o dodeli podsticajnih sredstava za razvoj stočarstva sa dvesta osam poljoprivrednika sa teritorije opštine. Dvesto osam gazdinstava u opštini koja po popisu ima manje od dvadeset hiljada stanovnika. Taj broj se ne može ignorisati niti otpisati kao statističku grešku.

Razlika između deklarisane i stvarne podrške u Srbiji je ogromna. Mnoge opštine imaju programe podsticaja na papiru, ali kad dođe do raspodele, novac ode na nekoliko velikih gazdinstava ili se izgubi u administrativnim procedurama. Dvesto osam ugovora sugeriše da je program dostupan širem krugu proizvođača, a ne uskoj grupi onih koji znaju kome da se jave.

Što ovo znači za srpsko stočarstvo

Stočarstvo u Srbiji je u problemu koji svi znaju. Broj grla krava, svinja i ovaca pada godinama. Proizvodnja mesa se ne pokriva domaćom proizvodnjom, mlekare se bore sa otkupom, a mladi ljudi odlaze iz sela. U tom kontekstu, svaki lokalni program koji drži stočare na nogama nije samo lokalna vest — to je model koji bi trebalo proučavati.

Ono što Lučani rade sa Institutom za krmno bilje iz Kruševca napada koren problema. Loša hrana za stoku znači slab prirast, zdravstvene probleme, niže prinose i na kraju odustajanje od proizvodnje. Analize krmiva i stručne preporuke nisu luksuz za one koji imaju višak novca. To je osnovna infrastruktura stočarske proizvodnje koja u većini delova zemlje jednostavno ne postoji ili je prepuštena samoinicijativi proizvođača.

Dva miliona dinara koje opština izdvaja za taj projekat nije mnogo novca u apsolutnim brojkama. Ali je uloženo tamo gde donosi najveći povrat — u znanje koje ostaje na gazdinstvu i koje se prenosi komšiji. To je investicija koja se ne troši, za razliku od subvencija koje često završe kao pokrivanje gubitaka umesto kao podsticaj rastu.

Šezdeset dva miliona dinara u lokalnom budžetu pokazuju da Lučani ne računaju na to da će država ili pokrajina rešiti probleme njihovih proizvođača. Republički podsticaji su važni, ali su često spori, nepredvidivi i vezani za rokove koje prosečan poljoprivrednik jedva prati. Lokalni budžet je brži, fleksibilniji i — kada postoji politička volja — efikasniji.

Zašto ovaj model nije standard

Pitanje koje se nameće je zašto ovaj pristup nije standard u celoj Srbiji. Institut za krmno bilje iz Kruševca postoji, stručnjaci postoje, a potreba postoji u svakoj opštini koja ima stočarstvo. Odgovor leži u lokalnoj političkoj volji i u tome da li poljoprivreda uopšte ulazi u prioritete lokalnih vlasti.

U mnogim opštinama poljoprivreda je na dnu budžetske liste, iza infrastrukture, kulture i sporta, iako je za ruralne sredine upravo ona jedini realan ekonomski motor. Lučani pokazuju da dve stvari mogu ići zajedno — stručna podrška koja ne košta proizvođača ništa i finansijski podsticaji koji stižu na vreme. To nije komplikovano. Zahteva samo da neko u opštini shvati da poljoprivrednik nije problem koji treba administrirati, već resurs koji treba razvijati.

Dvesto osam potpisanih ugovora u oktobru i treća godina saradnje sa institutom nisu slučajnost. To je rezultat dosledne politike koja poljoprivredu tretira kao investiciju, a ne kao trošak. Dok god se ta razlika ne shvati u ostatku zemlje, srpsko stočarstvo će se kretati nizbrdo, a opštine poput Lučana će biti izuzetak koji potvrđuje pravilo.


Izvor: AgroFin, 13. novembar 2026.

💬 0 comments