Novac nije nestao, ali ga nema: Glamočić brani budžet, poljoprivrednici čekaju drugu ratu

Novac nije nestao, ali ga nema: Glamočić brani budžet, poljoprivrednici čekaju drugu ratu

Ima nečeg surovog u tome kad ministar poljoprivrede na televiziji kaže da novac nije nestao, a poljoprivrednik ispred magacina sa semenom računa da li mu se isplati da ga uopšte kupi. Dragan Glamočić je u Dnevniku RTS-a pokušao da raščisti niz optužbi koje su se slivale na njegovo ministarstvo — od odlaganja ispla

Agro Urednik 6 min read 100 views

Ima nečeg surovog u tome kad ministar poljoprivrede na televiziji kaže da novac nije nestao, a poljoprivrednik ispred magacina sa semenom računa da li mu se isplati da ga uopšte kupi. Dragan Glamočić je u Dnevniku RTS-a pokušao da raščisti niz optužbi koje su se slivale na njegovo ministarstvo — od odlaganja isplata do poništavanja konkursâ — ali ono što je rekao, koliko god bilo matematički logično, na terenu zvuči kao hladan tuš. Studentska lista je, s druge strane, oštro napala odlaganja i poništavanje pet javnih poziva Grada Beograda, tražeći odgovornost i u tehničkom mandatu. Između ministra i studenata stoje proizvođači koji ne čekaju raspravu — oni čekaju setvu.

Mandat koji se završava, a obaveze ostaju

Pozadina ovog sukoba je poznata svakom ko prati srpski agrar duže od jednog ciklusa. Subvencije kasne svake godine, ali ove godine situacija ima dodatni sloj političke napetosti — odlazeća Vlada, preliminarne rang-liste koje su objavljene pa povučene, konkursi poništeni nakon što su proizvođači već uložili vreme i novac u dokumentaciju. Studentska lista je na društvenim mrežama objavila kritiku u kojoj direktno kaže da tehnički mandat ne može biti izgovor za neispunjavanje obaveza prema proizvođačima. Njihov stav je jednostavan — ranije donete odluke moraju biti sprovedene, bez obzira na to ko sedi u ministarskoj fotelji.

To nije samo birokratski problem. To je pitanje poverenja između države i ljudi koji obrđuju zemlju — poverenja koje se u agraru gradi sezonama, a gubi jednim poništenim konkursom.

Brojke koje ministar iznosi — i one koje nedostaju

Glamočić je u Dnevniku izneo pak podataka kojima je pokušao da objasni zašto raspodela sredstava nije jednostavna. Broj hektara u registru povećan je sa 1,6 na 2,1 milion — skok od pola miliona hektara. Proizvodnja mleka porasla je za dvadeset jedan odsto, broj krava za dvadeset tri odsto, a broj krmača za osamdeset devet odsto. Istovremeno, za podsticaje je opredeljeno 112,8 milijardi dinara, uz dodatnih jedanaest milijardi za gorivo. Podsetio je i da su 2023. godine subvencije po hektaru povećane sa 9.000 na 18.000 dinara, dok je maksimalna površina proširena sa dvadeset na sto hektara.

„Nisu pare nestale, nisu potrošene nenamenski." — Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede

To su značajne promene. Više hektara i više grla znače da se isti budžet deli na više onih koji imaju pravo. Povećanje sa 1,6 na 2,1 milion hektara nije marginalna promena — to je tridesetak odsto više površina koje ulaze u sistem podsticaja. Logično je da po hektar dolazi manje ako se budžet nije proporcionalno povećao.

Ali tu nastaje problem koji Glamočić sam priznaje, i to na način koji u agrarnim krugovima izaziva mešavinu razumevanja i ogorčenosti. Za drugu ratu subvencija po hektaru, ministar kaže da trenutno ne može da raspiše javni poziv jer za tu meru nisu obezbeđena sredstva.

„Ovog momenta ja ne mogu ni pravno da raspišem, jer bi to bilo direktno krivično delo, da raspišem neku meru za koju novac ne postoji." — Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede

Razumevanje, jer niko ne želi da ministar potpiše nešto što je pravno neodrživo. Ogorčenost, jer poljoprivrednik koji je računao na taj novac sada stoji pred praznim budžetskim redom.

Šta preostaje i šta se najavljuje

Prema Glamočićevim rečima, u agrarnom budžetu za mere direktnih podsticaja preostalo je više od šest milijardi dinara. Taj novac je namenjen, između ostalog, isplati premija za mleko i podsticaja za tovna grla. Ministar je najavio da bi Vlada naredne nedelje trebalo da usvoji krovnu uredbu koja će omogućiti raspisivanje četrnaest javnih poziva za različite mere podrške — od podizanja voćnih zasada i vinograda, preko organske proizvodnje i nabavke priplodnih grla, do osiguranja useva i investicija u mehanizaciju.

Jedan podatak zaslužuje posebnu pažnju. Do sada je šezdeset odsto poljoprivrednika opravdalo isplatu prvog dela subvencija od 18.000 dinara računima za repromaterijal, dok preostalih četrdeset odsto to još nije učinilo. Skoro polovina registrovanih proizvođača još uvek nije dostavila dokumentaciju. U sistemu gde je svaki dinar pod lupom, taj podatak govori više o organizaciji same evidencije nego o savesti poljoprivrednika.

Glamočić je takođe jasno stavio do znanja da druga rata neće biti ista za sve.

„Rekao sam druga rata za biljnu proizvodnju i stalno sam govorio da neće biti svima ista." — Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede

Poništeni konkursi i predlog Agroparlamenta

Studentska lista je posebno oštra prema poništavanju svih pet javnih poziva Grada Beograda za dodelu poljoprivrednih podsticaja, iako su preliminarne i konačne rang-liste već bile objavljene. Proizvođači koji su prošli kroz pripremu dokumentacije, čekali rangiranje i planirali investicije sada su vraćeni na početak. To nije samo izgubljeno vreme — to su novi troškovi i nova neizvesnost koja u poljoprivredi znači mnogo više nego u bilo kojoj drugoj grani.

„Tehnički mandat ne oslobađa Vladu i ministarstva institucionalne odgovornosti." — Studentska lista

Pored kritike, Studentska lista je iznela i konstruktivan predlog — osnivanje Agroparlamenta kao krovnog tela koje bi okupljalo poljoprivrednike i njihove predstavnike. Zamisao je da Agroparlament omogući institucionalni dijalog proizvođača, otkupljivača, skladištara, prerađivača i države, sa ciljem uređenja tržišta i uspostavljanja pravednijih uslova. Najavili su i uspostavljanje zaštitnika građana za očuvanje zemljišta, vodnih resursa i prehrambene nezavisnosti, uz zahtev da poljoprivreda dobije status strateške privredne grane.

„Poljoprivreda ne sme biti sredstvo političke manipulacije, a egzistencija ljudi sredstvo ucene." — Studentska lista

Šta ovo znači na terenu

Glamočićev argument o povećanju obuhvata subvencija je matematički tačan i ne može mu se zameriti. Više hektara i više grla znače da se kolač deli na više ruku. To je dobra vest za one koji su se tek registrovali, ali loša za one koji su računali na veći iznos po hektaru. Problem nastaje kad matematika postane izgovor za političku tromost.

Studentska lista ima pravo kada kaže da tehnički mandat ne oslobađa institucije odgovornosti. Poništavanje konkursa koji su već dobili rang-liste nije administrativni incident — to je signal sistemu da se obaveze države prema poljoprivrednicima mogu poništiti političkom odlukom. Ako se to dešava na nivou Grada Beograda, pitanje je koje je sledeće lokalno samoupravno telo ili koje ministarstvo će slediti isti obrazac.

Glamočićeva izjava da ne može da raspiše javni poziv bez obezbeđenog novca je pravno ispravna, ali politički nezgodna. Poljoprivrednik ne može da kaže dobavljaču semena ili đubriva — čekajte dok Vlada ne usvoji uredbu. On mora da radi sada, u polju, dok se u Beogradu čeka sledeća sednica. Taj jaz između ritma proizvodnje i ritma administracije je suština problema koji traje decenijama.

Predlog Agroparlamenta zvuči ambiciozno, ali nije bez prethodnika u evropskoj praksi. U nekoliko zemalja EU postoje savetodavna tela koja okupljaju sve lance proizvodnje i imaju stvarni uticaj na agrarnu politiku. U Srbiji takvi predlozi obično završe kao deklaracija dobre volje bez institucionalne podrške. Pitanje je da li će sledeća Vlada imati političku volju da takvo telo osnuje, ili će ostati pri starom modelu gde ministarstvo donosi odluke, a poljoprivrednici ih saznaju posle.

Ostavština ovog mandata u agraru neće se meriti samo brojem isplaćenih dinara, već poverenjem koje je izgrađeno ili izgubljeno. A poverenje, za razliku od subvencija, ne može da se raspisuje javnim pozivom.


Izvor: Agro News, 14. novembar 2026.

💬 0 comments