Ratar koji je ove jeseni uzeo kredit za seme i đubrivo, računajući na obećane podsticaje, sada stoji pred praznim računom iz kojeg bi država trebalo da mu vrati deo ulaganja. Poziv za drugi deo podsticaja za biljnu proizvodnju trebalo je da bude raspisan do prvog novembra. Nije. Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragan Glamočić potvrdio je ono što su proizvođači već osetili na sopstvenom džepu — novca trenutno nema dovoljno.
Zašto ovo nije iznenađenje
Profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Natalija Bogdanov, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, kaže da je ovo kašnjenje moglo da se predvidi još početkom godine. U januaru je već bilo jasno da bi moglo doći do problema sa isplatom regresa za sertifikovano seme, jer sredstva za tu namenu nisu bila predviđena uredbom o raspodeli poljoprivrednih podsticaja. Uredba se tokom godine menjala više puta, ali novac za ovu meru nikada nije bio obezbeđen.
Bogdanov pretpostavlja da se računalo na rebalans budžeta ili dodatne izmene uredbe. Ni jedno ni drugo se nije dogodilo. Povećanje subvencija dogovoreno nakon protesta poljoprivrednika 2023. godine, prema njenim rečima, ne može biti opravdanje za nedostatak novca u ovogodišnjem agrarnom budžetu — država je imala dovoljno vremena da planira preuzete obaveze.
Brojke koje ne znače ono što izgledaju
Ministar Glamočić je objašnjavao da su na raspodelu sredstava uticali povećanje broja registrovanih hektara i grla stoke. Bogdanov, međutim, ukazuje na razliku između stvarnog obima proizvodnje i podataka iz registra poljoprivrednih gazdinstava. Broj registrovanih gazdinstava skočio je sa oko trista trideset hiljada u 2023. na približno četiristo pedeset hiljada. Tome su doprineli uvođenje sistema e-Agrar, jednostavnija registracija i veći iznosi podsticaja.
Ali rast broja korisnika ne znači nužno i povećanje poljoprivredne proizvodnje. Bogdanov navodi tri specifična problema: fiktivna gazdinstva, prijavljivanje zemljišta koje se ne obrađuje i formalno deljenje većih površina među članovima porodice kako bi se ostvarilo pravo na podsticaje.
„Najveći problem, i ono gde se udruženja poljoprivrednika danas mnogo žale, jeste taj što tu ima fiktivnih gazdinstava" — Natalija Bogdanov, profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu
Ovo je srž problema koja se godinama pomera sa mrtve tačke. Registar raste, proizvodnja ne raste proporcionalno, a budžet se deli na sve više korisnika od kojih deo ne proizvodi ništa. Ko na tome pati jesu upravo oni koji jesno obrađuju zemlju — jer se kolač deli na više usta nego što bi trebalo.
Šta se već desilo na terenu
Ovo nije priča o mogućoj šteti. Šteta je već nastala i ne može se poništiti. Mnogi proizvođači su jesenju setvu planirali računajući na obećana sredstva. Pojedini su se i zadužili kod banaka ili dobavljača kako bi nabavili seme, mineralna đubriva i drugi repromaterijal. Kad je postalo jasno da isplate neće stići na vreme, bili su primorani da smanje ulaganja.
To znači manje sertifikovanog semena, smanjene količine đubriva i redukovanu obradu zemljišta. Sve tri mere imaju direktan, merljiv uticaj na prinos. Bogdanov je direktna:
„Šteta je načinjena već nepovratno" — Natalija Bogdanov, profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu
Dodatnu neizvesnost predstavlja finansiranje prolećne setve. Još uvek nije jasno s koliko će novca poljoprivrednici ući u novi proizvodni ciklus. Postoje subvencionisani krediti za nabavku repromaterijala, uključujući kredite za mineralna đubriva sa kamatnom stopom koja može iznositi i nula odsto. Ali sredstva za kreditnu podršku su ograničena i ne mogu u potpunosti nadomestiti izostanak direktnih podsticaja. Kredit nije subvencija — to je dug koji se mora vratiti, s kamatom ili bez nje.
Posledice bi mogle da se prenesu i na stočarstvo. Niži prinosi i veći troškovi ratarske proizvodnje značiće skuplju stočnu hranu, a stočari su već na granici isplativosti. Jedna mera kašnjenja u ratarstvu vuče lanac kroz ceo agrarni sektor.
Sistem koji se mora promeniti
Bogdanov smatra da je neophodno preispitati postojeći model direktnih plaćanja i uspostaviti sistem koji će biti predvidiviji i bolje prilagođen različitim kategorijama proizvođača. Osnovni nivo podrške treba zadržati dostupnim svima, dok bi dodatni podsticaji išli prema veličini gazdinstva, vrsti proizvodnje i jasno definisanim razvojnim ciljevima. Srbija je tokom leta usvojila novu strategiju poljoprivrede, ali je ne prati akcioni plan kojim bi bili utvrđeni rokovi i način sprovođenja predviđenih mera. Strategija bez akcionog plana je papir.
„Poljoprivreda je sektor koji zaista ne trpi eksperimentisanje na živom sistemu" — Natalija Bogdanov, profesorka Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu
Fiskalni savet je upozoravao na stagnaciju produktivnosti domaće poljoprivrede, a Bogdanov podseća da stručnjaci na strukturne probleme sektora ukazuju duže od decenije. Prioriteti su poznati: uređenje registara gazdinstava, poljoprivrednog zemljišta i stočnog fonda, suzbijanje sive ekonomije i preciznija evidencija zakupa zemljišta. Ništa od toga nije novo. Ništa od toga nije iznenađenje. Pitanje je samo ko će konačno da sredi.
Šta ovo znači za proizvođača
Kada čovek na terenu čuje da je „štetna nepovratna", to znači da će sledeće godine imati manje iz svake brazde koju je zasejao s manje đubriva nego što je planirao. To znači da će prinos biti niži, cena koštanja viša, a konkurentnost na tržištu slabija. To znači da kredit koji je uzeo za setvu mora da vrati iz prihoda koji su manji od očekivanih.
Kašnjenje subvencija nije administrativni problem. To je problem koji ulazi u svaki ar i svaki kilogram robe koji izađe s tog ara. Proizvođač koji ne zna da li će mu država isplatiti obećano do setve, ne može da planira. A ko ne može da planira, proizvodi napamet.
Prvi zadatak nove vlade, prema Bogdanovoj, mora biti vraćanje predvidivosti u sistem poljoprivrednih podsticaja. Bez toga, svaka sledeća proizvodna godina biće kocka u kojoj kuća uvek dobija, a poljoprivrednik uvek plaća. A poljoprivreda, kako Bogdanov kaže, ne trpi eksperimentisanje na živom sistemu — sistem je već povređen, i pitanje je samo koliko će mu trebati da se oporavi.
Izvor: Agro News, 15. novembar 2026.
💬 0 comments