RZS potvrdio ono što svaki gazdinstvo već zna: đubriva skočila 14 odsto, energenti prate, računica sve tanja

RZS potvrdio ono što svaki gazdinstvo već zna: đubriva skočila 14 odsto, energenti prate, računica sve tanja

Otvorite knjigu prihoda i rashoda bilo kog srpskog gazdinstva koje se bavi ratarstvom i videćete istu priču — redovi rashoda rastu, a redovi prihoda zaostaju. Republički zavod za statistiku je to sada potvrdio brojkama koje nisu nikakvo iznenađenje za ljude na terenu, ali zato jeste šamar onima koji iz ministarsta

Agro Urednik 5 min čitanja 53 pregleda

Otvorite knjigu prihoda i rashoda bilo kog srpskog gazdinstva koje se bavi ratarstvom i videćete istu priču — redovi rashoda rastu, a redovi prihoda zaostaju. Republički zavod za statistiku je to sada potvrdio brojkama koje nisu nikakvo iznenađenje za ljude na terenu, ali zato jeste šamar onima koji iz ministarstava pričaju o stabilnosti. Cene repromaterijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi porasle su 3,2 odsto u trećem kvartalu 2026. u odnosu na isti period prošle godine. Taj prosek zvuči podnošljivo. Iza njega stoje mineralna đubriva na skoro četrnaest odsto i energenti na dvanaest i po — dve stavke bez kojih nema proizvodnje, od Subotice do Preševa.

Zašto treći kvartal i zašto baš sada

Podaci RZS-a pokrivaju period juli-septembar 2026, trenutak u godini kada se kroji finansijski plan za narednu proizvodnu godinu i kada se kovali ugovori za repromaterijal za jesenju setvu. Ovi brojevi nisu akademski — oni određuju koliko ćete uložiti po hektaru pšenice, da li ćete moći da kupite dovoljno NPK-a i hoće li računica uopšte biti pozitivna.

Treći kvartal je tradicionalno period kada pokušavate da uhvatite cene pre zimskog skoka. Ko kupuje na vreme, pokušava da se osigura. Ko čeka, plaća danak. Ove godine, taj danak je bio izvesniji nego ikada — mineralna đubriva su poskupela 13,9 odsto više u odnosu na isti period 2025, a energenti su skočili 12,4 odsto. To su dve najveće stavke u strukturi troškova na gotovo svakom gazdinstvu u Srbiji.

Brojevi koji prelaze u desetine hiljada dinara po hektaru

Mineralna đubriva sa rastom od 13,9 odsto međugodišnje predstavljaju najveći pojedinačni doprinos ukupnom skoku cena inputa. Za proizvođača ratarskih kultura to znači da je svaka kila NPK-a, uree ili KAN-a u trenutku nabavke koštala znatno više nego pre godinu dana. Znate koliko ide na hektar pšenice — između 300 i 500 kilograma kompleksnog đubriva u proseku. Razlika u ceni od skoro četrnaest odsto prelazi u desetine hiljada dinara po hektaru na nivou celog gazdinstva. To nije margina koju možete da ignorišete.

Energenti su drugi stub ovog rasta. Sa 12,4 odsto skupljim energentima u međugodišnjem poređenju, pogođena je i ratarska i stočarska proizvodnja. Gorivo za traktore, struja za skladišta i silose, gas za staje i sušare — sve ulazi u ovu kategoriju. Gazdinstvo od stotinu hektara koje mora da obrađuje, poštuje, žanje i prevozi robu oseti ovaj rast na svakom litru dizela koji ulije u rezervoar.

Kada se pogleda kvartalni trend, odnosno poređenje sa prethodnim tromesečjem od aprila do juna 2026, slika se menja. Najveći kvartalni skok zabeležen je kod semena — poskupelo je 6,6 odsto. Energenti su u odnosu na prethodni kvartal dodali još 2,2 odsto. Pritisak na cenu semena intenzivirao se baš u trenutku kada se počinje sa pripremama za jesenju setvu, dok energenti nastavljaju da penju cenu kvartal za kvartalom.

Ti kvartalni podaci su možda i zabrinjavajući od međugodišnjih jer pokazuju da rast ne usporava — on samo menja kategoriju koja ga vodi. Dok su međugodišnji brojevi fokusirani na đubriva i energente, kvartalni pokazuju da seme hvata korak. Proizvođači koji nisu na vreme obezbedili semenski materijal verovatno plaćaju i više nego što su planirali.

Šta ovo znači za čoveka koji sutra ide u njivu

Kada se saberu ovi procenti i prevedu u dinare po hektaru, dolazimo do suštine. Ukupni rast inputa od 3,2 odsto ne zvuči dramatično, ali on je prosečan broj koji maskira ekstreme. Đubriva na skoro četrnaest odsto i energenti na dvanaest i po nisu marginalne kategorije — to je srž proizvodnje. Kada dve najvažnije stavke rastu tri do četiri puta brže od ukupnog proseka, rast troškova se ne raspoređuje ravnomerno. Pogađa tačno tamo gde najviše boli.

Ratarska proizvodnja u Srbiji već godinama balansira na ivici pozitivne marže. Otkupne cene pšenice, kukuruza i soje rastu, ali ne u koraku sa inputima. Subvencije iz budžeta postoje i pomažu, ali ne pokrivaju razliku koju stvara skok od četrnaest odsto na đubrivima. Proizvođač koji je prošle godine računao maržu od, recimo, sto dvadeset hiljada dinara po hektaru pšenice, ove godine mora da računa da mu se trošak đubriva popeo za skoro sedminu, a da mu prinos i otkupna cena možda neće kompenzovati tu razliku.

Kvartalni rast semena od 6,6 odsto otvara još jedno pitanje koje nije dovoljno vidljivo u međugodišnjim brojevima. Seme je input koji se ne može odložiti ni substituisati u poslednjem trenutku — ako krene setva, morate da imate semenski materijal. Gazdinstva koja su čekala jesen da kupe seme su verovatno platila više nego što bi u proleće, a ovi podaci to potvrđuju. Klasična zamka u koju upadaju oni koji nemaju obrtna sredstva za prednost ili koji računaju da će cene padati. A padova nema.

Između statistike i stvarnosti

Podaci RZS-a za treći kvartal 2026 potvrđuju trend koji pratimo već nekoliko godina — inputi u srpskoj poljoprivredi rastu brže od otkupnih cena i subvencija, a proizvođači sve više rade na granici isplativosti. Mineralna đubriva sa 13,9 odsto i energenti sa 12,4 odsto međugodišnjeg rasta nisu šok koji se mogao predvideti. To je kontinuitet koji tržište repromaterijala nameće bez obzira na žetvu, vremenske prilike ili političke izjave o stabilnosti cena.

Jedino što poljoprivrednik može jeste da upravlja onim što je u njegovoj moći — vreme nabavke, izbor dobavljača, količine i sortiment. Ko je đubrivo i seme obezbedio ranije, ove jeseni je uštedeo. Ko je čekao, plaća danak. U poljoprivredi se uvek nekome plaća danak — pitanje je samo da li toj nesigurnosti pristupate kao žrtva ili kao strategija. Ovi brojevi RZS-a neće se promeniti do sutra, ali mogu promeniti način na koji sledeći put planirate nabavku.


Izvor: AgroSmart, 16. novembar 2026.

💬 0 komentara