Zlatibor krajem novembra postaje mesto gde nauka i njiva moraju da se nađu

Zlatibor krajem novembra postaje mesto gde nauka i njiva moraju da se nađu

Dok po poljima Srbije tiho izmiru poslednji usevi i dok proizvođači prebrojavaju štetu koju su tokom godine nanela sve otpornija oboljenja, tvrdoglave štetočine i korovi koji više ne reaguju na hemiju, na Zlatiboru se sprema skup koji bi mogao da ponudi nešto što u srpskoj poljoprivredi najviše nedostaje — poveziv

Agro Urednik 6 min read 73 views

Dok po poljima Srbije tiho izmiru poslednji usevi i dok proizvođači prebrojavaju štetu koju su tokom godine nanela sve otpornija oboljenja, tvrdoglave štetočine i korovi koji više ne reaguju na hemiju, na Zlatiboru se sprema skup koji bi mogao da ponudi nešto što u srpskoj poljoprivredi najviše nedostaje — povezivanje onoga što se zna sa onima koji to treba da primene. Osamnaesti po redu Simpozijum o zaštiti bilja okupiće od 23. do 26. novembra u hotelu „Palisad" naučnike, stručnjake iz prakse i mlade istraživače, a tema je budućnost proizvodnje hrane u uslovima koji se iz godine u godinu sve brže menjaju.

Zašto ovaj skup nije još jedna akademska vežba

Zaštitu bilja većina proizvođača doživljava isključivo kroz prizmu troškova — koliko košta fungicid, koliko puta treba tretirati, da li se uopšte isplati prskati. Ali iza te svakodnevne računice stoji ogroman naučni aparat koji prati promene u populacijama patogena, pojavu rezistentnosti na aktivne materije i ekološke posledice svakog tretmana. Društvo za zaštitu bilja Srbije, organizator ovog simpozijuma, decenijama predstavlja most između laboratorije i njive, a njihov tradicionalni skup na Zlatiboru postao je referentna tačka za svakoga ko ozbiljno razmišlja o tome kako da proizvede hranu a ne uništi usev.

Ove godine skup traje puna četiri dana i obuhvata četiri tematske oblasti koje pokrivaju gotovo sve što raste na njivi može da sretne.. Fitopatologija se bavi bolestima bilja, entomologija i poljoprivredna zoologija prate insekte i životinje koji ugrožavaju useve, herbologija rešava problem korova, dok četvrta oblast spaja pesticide, bezbednost hrane i zaštitu životne sredine u jednu celinu koja je danas važnija nego ikada.

Šta se tačno dešava na Zlatiboru od 23. do 26. novembra

Program simpozijuma nije samo niz predavanja u zatvorenoj sali. Organizatori su osmislili skup koji ima više slojeva — od prezentacije najnovijih istraživačkih rezultata, preko razmene iskustava među stručnjacima iz različitih institucija, do razmatranja aktuelnih izazova sa kojima se proizvođači suočavaju u realnoj proizvodnji. Poseban akcent stavljen je na povezivanje naučnih institucija sa ljudima iz prakse i mladim istraživačima, što znači da se ne radi o skupu gde profesori pričaju profesorima, već o pokušaju da znanje stvarno dopre do onih koji ga trebaju.

Tokom četvorodnevnog trajanja biće organizovana i tradicionalna promocija novih stručnih i naučnih publikacija iz oblasti zaštite bilja. To je važno zato što u Srbiji iz godine u godinu izlazi značajan broj stručnih tekstova i monografija koje često ostaju zaključane u akademskim krugovima umesto da stignu do gazdinstava. Simpozijum bar na četiri dana otvara tu barijeru.

Pored naučnog dela, predstaviće se i kompanije i organizacije koje podržavaju održavanje skupa. U praksi to znači da će proizvođači moći direktno da čuju o novim preparatima, tehnologijama primene i rešenjima koja industrija nudi za probleme u proizvodnji. Koliko će to biti marketinški, a koliko suštinski korisno — zavisi od pristupa svake kompanije, ali sam kontakt nije zanemarljiv.

Cilj, kako ističu organizatori, jeste da najnovija naučna i stručna saznanja iz oblasti zaštite bilja budu dostupna i poljoprivrednim proizvođačima i svima koji se bave unapređenjem poljoprivredne proizvodnje. Ta rečenica zvuči kao standardna izjava, ali u njoj je ključna reč „dostupna" — jer u srpskoj poljoprivredi problem često nije u nedostatku znanja, već u tome što ono ne stiže do onoga ko ga treba na vreme.

Između laboratorije i njive

Posmatrano iz ugla proizvođača koji se bori sa peronosporom u vinogradu, fuzariozom u pšenici ili koloradskom zlaticom u krompiru, simpozijum na Zlatiboru može delovati daleko. Četiri dana u hotelu na planini, naučni radovi, promocije knjiga — šta to znači za čoveka koji sutra mora da izađe na njivu? Odgovor je prost: svaki tretman koji pravite na svojoj njivi zasnovan je na nečijem istraživanju, a to istraživanje se negde mora prezentovati, razmotriti i staviti u kontekst.

Zašto je zaštita bilja danas drugačija nego pre deset godina

Srpska poljoprivreda prolazi kroz period intenzivnih promena u pristupu zaštiti bilja, a ti se pomaci ne dešavaju u vakuumu. Evropska legislativa sve više ograničava broj aktivnih materija koje smeju da se koriste, rezistentnost štetočina i patogena na postojeće preparate raste, a potrošači sve glasnije traže hranu proizvedenu sa minimalnim ostacima pesticida. U tom trouglu — manje dozvoljenih sredstava, jače štetočine, veće zahteve tržišta — — srpski proizvođač mora da pronalazi put, a nauka mu u tome mora pomoći.

Simpozijum koji pokriva fitopatologiju, entomologiju, herbologiju i pitanje pesticida, bezbednosti hrane i zaštite životne sredine upravo je mesto gde se taj put traži. Kada stručnjaci iz ovih oblasti sednu za isti sto, šansa da se problem sagleda celovito umesto parcijalno raste. Bolest ne može da se posmatra odvojeno od korova koji stvara mikroklimu za njen razvoj, niti insekt koji prenosi virus može da se rešava bez razumevanja ciklusa biljke domaćina.

Povezivanje naučnih institucija, stručnjaka iz prakse i mladih istraživača koje organizatori ističu kao poseban značaj simpozijuma nije fraza. U srpskom agraru postoji generacijski jaz — iskusni stručnjaci koji su prošli kroz sve epohe zaštite bilja odlaze u penziju, a mladi istraživači koji dolaze imaju pristup novim alatima i tehnologijama, ali često nemaju kontakt sa realitetom proizvodnje na terenu. Skupovi poput ovog su jedan od retkih mehanizama koji taj jaz može da premosti.

Šta ovo znači za proizvođača

Praktična vrednost ovakvog skupa za prosečnog poljoprivrednika ne leži u tome što će on sam sedeti u sali hotela „Palisad" i slušati predavanja. Vrednost je u tome što njegov agronom, savetodavac ili dobavljač inputa — hoće. I što će kroz te ljude znanje sročeno na simpozijumu na kraju stići do donošenja odluka na gazdinstvu. U sistemu gde se proizvođači oslanjaju na savetodavnu službu i distributere, kvalitet tih saveta direktno zavisi od toga koliko su ti ljudi u toku sa aktuelnim istraživanjima i promenama.

Promocija naučnih i stručnih izdanja tokom simpozijuma takođe ima praktičan značaj. Nova literatura znači nove smernice, nove preporuke, nove liste registrovanih preparata i nove protokole tretiranja. Ko god da se bavi savetovanjem proizvođača trebalo bi da prati šta se tu pojavljuje, jer u zaštiti bilja jučerašnje znanje može biti ne samo neupotrebljivo, nego i štetno.

Zaštitu bilja ne možemo prepustiti ni isključivo nauci ni isključivo tržištu. Osamnaesti simpozijum na Zlatiboru je prilika da se ta dva sveta bar na četiri dana spoje, a koliko će to povezivanje preživeti povratak sa planine na njivu — zavisi od svakoga ko učestvuje. Jer najbolji preparat i najnaprednija tehnologija ne vrede ništa ako ne stignu do ruke koja drži prskalicu.


Izvor: Agro TV, 16. novembar 2026.

💬 0 comments