Država pušta rezerve u igru: Šezdeset šest hiljada tona sirove nafte za NIS dok traje sanacija naftovoda JANAF

Država pušta rezerve u igru: Šezdeset šest hiljada tona sirove nafte za NIS dok traje sanacija naftovoda JANAF

Pred vama je rezervoar traktora koji treba da preživi zimu, a u Beogradu sedi ekipa koja odlučuje da li će na pumpama uopšte biti šta da sipate. Ministarstvo rudarstva i energetike, u tehničkom mandatu, saopštilo je 18.

Agro Urednik 6 min čitanja 71 pregleda

Pred vama je rezervoar traktora koji treba da preživi zimu, a u Beogradu sedi ekipa koja odlučuje da li će na pumpama uopšte biti šta da sipate. Ministarstvo rudarstva i energetike, u tehničkom mandatu, saopštilo je 18. novembra da je tržište Srbije uredno snabdeveno naftnim derivatima uprkos havariji na naftovodu JANAF, koja je prekinula dotok sirove nafte u Rafineriju nafte Pančevo. Sastanak sa NIS-om i Republičkom direkcijom za robne rezerve održan je da bi se uskladile mere koje sistem drži na nogama dok traju vanredne okolnosti. Za poljoprivrednika na terenu, ova vest ima jednu jedinu težinu — da li će dizel biti na pumpi kad krene u setvu.

Zašto jedna cev drži celu poljoprivredu

Naftovod JANAF nije samo infrastrukturni objekat o kom pišu ekonomski portali. To je glavna arterija kojom sirova nafta stiže u Rafineriju nafte Pančevo — jedini domaći kapacitet koji u većim količinama daje derivate na srpsko tržište. Kad ta arterija pukne, ne pate samo vozači na autoputu. Pate traktori u atarima, kombajni na njivama, sušare za žito i ceo lanac koji drži srpsku poljoprivredu na toku u jesenjem i zimskom periodu.

Ovo se dešava baš kad se završavaju pripreme za setvu ozimih useva. Svaki dan zastoja u radu, svaki dan skupljeg goriva, može da se prelije u prinos naredne sezone. Havarija na JANAF-u je grub podsetnik koliko je srpska poljoprivreda, makar neprimetno, zavisna od jedne cevi koja dolazi sa juga. I to ne bilo koje cevi — cevi čiji prekid može da parališe domaće snabdevanje gorivom u roku od nekoliko dana.

Dizel u krizi, benzin miran

Analiza ponude i potražnje koju je sprovelo Ministarstvo pokazala je da snabdevanje benzinom, mlaznim gorivom i mazutom ni u jednom trenutku nije dovedeno u pitanje. Problem je isključivo u dizelu — gorivu koje pokreće srpsku poljoprivredu, saobraćaj i logistiku. Kao preventivna mera došlo je do smanjenja obima prerade sirove nafte u Rafineriji nafte Pančevo, što je automatski smanjilo isporuke dizel goriva na tržište.

Nedostajuće količine se, kako navodi Ministarstvo, uspešno nadoknađuju iz operativnih i komercijalnih rezervi energetskih subjekata, kao i iz prerade sirove nafte koju je država ustupila iz svojih rezervi NIS-u. Time je sprečena obustava rada rafinerije, što bi bio scenario koji niko ne želi da zamisli.

Tu treba stati i razmisliti. Rafinerija Pančevo je jedini domaći kapacitet koji preradom sirove nafte daje derivate na srpskom tržištu u značajnim količinama. Kad se njen rad smanji, jaz se ne može popuniti preko noći uvozom, jer uvoz zahteva logistiku, finansije i vreme. Država je reagovala brzo — iz državnih rezervi je NIS-u ustupila šezdeset šest hiljada tona sirove nafte da bi se proizvodnja nastavila. Taj broj nije simboličan. To je količina koja drži rafineriju u pogonu dok se JANAF ne sanira i dok redovan dotok sirove nafte ne bude uspostavljen.

Sanacija u toku, okidač spreman

Radovi na sanaciji oštećenja na naftovodu JANAF su u toku, a Ministarstvo najavljuje da će do kraja sedmice stići preciznija informacija o datumu ponovnog uspostavljanja transporta sirove nafte ka Pančevu. Prekid snabdevanja rafinerije sirovom naftom doveo je do smanjene proizvodnje naftnih derivata i prilagođenih proizvodnih procesa, što u prevodu znači da rafinerija radi, ali ne punim kapacitetom.

Ministarstvo dodaje da će država, ukoliko se za tim ukaže potreba, sprovesti dodatne mere puštanjem rezervi naftnih derivata — pre svega dizela — na tržište, kako bi se obezbedilo nesmetano snabdevanje i zadovoljile sve realne potrebe potrošača. To znači da je mehanizam intervencije spreman i da država drži prst na okidaču. Pitanje je samo koliko će tih rezervi preostati ako sanacija potraje duže od predviđenog. Robne rezerve nisu beskrajne — svaka tona puštena na tržište danas je tona koja nedostaje sutra ako se kriza produži.

Šta ovo znači za čoveka na terenu

Za poljoprivrednika koji trenutno puni rezervoare pred zimu, ova vest znači jedno — za sada nema panike, ali nema ni prostora za rasipnost. Dizel je dostupan, ali ga drže rezerve koje se troše, a ne puni redovna proizvodnja. Svako ko je prošao kroz krize snabdevanja, a srpska poljoprivreda ih je prošla mnogo, zna da prva faza mirnoće može brzo da pređe u drugu fazu, u kojoj cene počinju da rastu iako pumpači govore da goriva ima dovoljno.

Cena dizela na terenu se formira na osnovu više faktora — svetske cene nafte, kursa dinara, troškova transporta i poreza. Ali u situaciji smanjene domaće proizvodnje, pritisak na cenu raste sa strane uvoza, koji je uvek skuplji od domaće prerade. Svaki uvozeni litar dizela nosi dodatne troškove transporta, carine i marže koje na kraju plaća onaj ko sipa gorivo u rezervoar — a to je najčešće poljoprivrednik.

Poljoprivrednici koji imaju mogućnost da skladište gorivo u svojim rezervoarima treba ozbiljno da razmisle o popuni sada, dok je situacija stabilna. Čekanje da se stvari razjasne može da košta — ne zato što će goriva nestati, nego zato što bi cena mogla da iskoči ako se sanacija JANAF-a oduži. Država kaže da će intervenisati, ali intervencija znači puštanje rezervi po kontrolisanoj ceni, a to je mera koja ima rok trajanja i koja ne može da traje nedeljama bez posledica po budžet i tržište.

Jedna rafinerija, jedan naftovod — nema prostora za iluzije

Ovo je i podsvesna poruka o strukturi srpske energetske bezbednosti koju niko ne voli da čuje. Zavisnost od jedne rafinerije i jednog naftovoda nije pozicija iz koje se lako upravlja krizom. Svaki poljoprivrednik koji je ikada zavisio od jednog dobavljača semena, jednog otkupljivača ili jedne rute transporta zna kako to izgleda — kad jedan čvor pukne, ceo lanac se trese. Srbija je sada u toj situaciji na makronivou, i mesta za samozadovoljstvo jednostavno nema.

Rafinerija Pančevo je modernizovana, to je tačno. NIS je ozbiljan operator, to je takođe tačno. Ali činjenica da ceo sistem snabdevanja gorivom u Srbiji počiva na jednoj tački prijema sirove nafte i jednom kapacitetu prerade je strukturalna slabost koja se ne rešava modernizacijom postojećih postrojenja. Rešava se diversifikacijom — alternativnim rutama snabdevanja, većim kapacitetima skladištenja, i ozbiljnim planiranjem koje ne čeka da havarija desi da bi se pokrenulo.

Država je ovoga puta reagovala brzo i odlučno — šezdeset šest hiljada tona sirove nafte iz rezervi za NIS je konkretna mera, ne prazna izjava. Ali dok god naftovod JANAF ne bude saniran, srpsko tržište naftnih derivata radi na rezervi, a rezerve se troše brže nego što se pune. Poljoprivrednicima savet — popunite rezervoare sada i pratite cenu, jer u ovoj priči sigurnost je privremena, a nepouzdanost je uvek blizu.


Izvor: Biznis.rs, 18. novembar 2026.

💬 0 komentara