Kada bi neko iz Bruxellesa danas upitao srpskog ratara kako mu ide, odgovor bi verovatno bio kraći od marže koju mu ostavlja tržište. Evropska komisija u svom najnovijem kratkoročnom izveštaju, objavljenom desetog jula 2026, tvrdi da će agrarna tržišta Unije zadržati stabilnost tokom ove godine, uprkos geopolitičkim tenzijama, skupljim inputima i klimatskim rizicima. Zvuči smirujuće. Problem je u tome što "stabilno" za Bruxelles ne znači isto što i "isplativo" za čoveka na njivi.
Šta znači stabilnost kada te sve ždere
Ovaj izveštaj stiže u trenutku kada evropska poljoprivreda već treću godinu zaredom guta udare iz različitih pravaca — rata u Ukrajini, prekinuti lanci snabdevanja, energetske krize, suše, poplave, i neprestano rastuće troškove đubriva, pesticida i goriva. Komisija konstatuje da se sector pokazuje "otpornim", ali otpornost i prosperitet nisu isto.
Konkretno, Komisija procenjuje da će privredni rast EU iznositi oko 1,1 odsto ove godine, dok inflacija raste na 3,1 odsto, uglavnom zbog skuplje energije. Za poljoprivrednika to znači jednostavnu matematiku: troškovi mu rastu brže od prihoda, a potrošač plaća više za hranu, ali taj višak ne stiže do proizvođača. Profitne marže ostaju pritisnute, a stabilnost o kojoj se govori više je odsustvo kolapsa nego prava ekonomska stabilnost.
Šta nas čeka na njivama
U biljnoj proizvodnji izveštaj doneti mešavinu dobrih i loših vesti. Ozimi usevi trebalo bi da daju prinose iznad višegodišnjeg proseka, što je dobar znak za proizvođače pšenice, ječma i uljarica. Proizvodnja uljarica biće veća nego prošle godine, dok žitarice ostaju blizu proseka. Međutim, prolećni i letnji usevi mogli bi da pretrpe posledice visokih temperatura i nedostatka vlage, posebno u područjima koja su već poznata po sušnim pritiscima.
Ovde treba stati na jednu važnu napomenu iz samog izveštaja — podaci su prikupljeni pre početka aktuelnog toplotnog talasa. Drugim rečima, Komisija govori o prinosima letnjih useva na osnovu situacije kakva je bila pre nego što je termometar počeo da lomi rekorde. Sve što se sada događa na terenu nije obuhvaćeno ovim procenama, što znači da bi stvarna slika mogla biti znatno drugačija od ove nacrtane u Bruxellesu.
Stabilnost tržišta ne znači stabilnost marži. Poljoprivrednik može imati dobar prinos i istovremeno gubiti novac jer ga inputi pojedu pre nego što stigne do skladišta. — analitičar agrarnog tržišta
U sektoru uljarica i žitarica situacija je relativno pozitivna. Proizvodnja šećera i maslinovog ulja beleži blagi pad, a proteinske kulture će biti nešto niže, ali i dalje iznad višegodišnjeg proseka. Za srpske proizvođače soje i suncokreta, koji su vezani na evropske cenovne signale, to znači da tržište neće drastično pasti, ali ni skočiti.
Stočarstvo: ko raste, ko pada
U stočarstvu se predviđa rast proizvodnje mleka, ali ne zato što ima više krava — naprotiv, broj grla u govedarstvu nastavlja da pada. Rast dolazi iz veće mlečnosti po grlu, što je trend koji pratimo i u Srbiji. Veća proizvodnja mleka mogla bi da povuče i povećanu proizvodnju sira, putera i mleka u prahu, što bi moglo da stabilizuje cene mlečnih proizvoda na evropskom tržištu.
Živinsko meso nastavlja rast, podstaknuto jakom potražnjom i povoljnim tržišnim kretanjima. Govedarstvo, međutim, ide u suprotnom smeru — proizvodnja pada jer se smanjuje broj krava, i to je trend koji traje godinama i koji nijedan izveštaj ne može da zaustavi. Srbija ovde ima sličnu priču: naši stočari napuštaju govedarstvo jer se isplatiča ne pokriva uloženo, a subvencije ne stižu na vreme ili nisu dovoljne.
Komisija kaže da je sektor otporan. Otpornost je kada preživiš, a ne kada napreduješ. Mi trenutno preživljavamo. — predstavnik evropske poljoprivredne organizacije
Šta ovo znači za nas
Za srpskog poljoprivrednika, ovaj izveštaj je manje važan zbog onoga što kaže, a više zbog onoga što ne kaže. Ne kaže, na primer, kako će se kretati cene inputa u drugoj polovini godine. Ne kaže šta će se desiti sa prinosima nakon toplotnog talasa koji trenutno prži Balkan i Južnu Evropu. Ne kaže ni kako će geopolitički potezi — carine, sankcije, trgovinski sporovi — uticati na izvozne prilike za naše žitarice, voće i povrće.
Evropska tržišta su naš glavni referentni okvir. Naše cene pšenice, kukuruza, suncokreta, šećerne repe, mleka i mesa prate kretanja u EU, sa izvesnim vremenskim kašnjenjem i sa dodatnim troškovima transporta i trgovinskih posrednika. Kada Komisija kaže da su tržišta stabilna, to za nas znači da nagli pad cena nije na vidiku, ali i da nagli skok nije verovatan. Ko je računao na veće cene da bi pokrio skuplje đubrivo i gorivo, biće razočaran.
Stvarni problem ovakvih izveštaja je u tome što oni mere sistem, a ne ljudsku dimenziju. Stabilnost na makro nivou ne pomaže rataru koji mora da plati struju, gorivo, đubrivo i radnu snagu, a onda čeka mesecima da mu država isplati podsticaje. Inflacija od 3,1 odsto u EU znači da su cene hrane za potrošače porasle, ali poljoprivrednik ne vidi taj porast u svom džepu — razliku guta lanac posrednika, prerade i trgovine. I to je stabilnost koja boli.
Sejina procena
Ovaj izveštaj treba pročitati sa rezervom, ali ne i odbaciti. Komisija daje korektan pregled, ali gleda iz ugla sistema, a ne iz ugla čoveka koji u pet ujutru već stoji na njivi i računa da li mu se isplati posejati i sledeće godine. Stabilnost tržišta je bolja od nestabilnosti, to je tačno. Ali dok god su marže toliko tanke da poljoprivrednik ne zna da li radi za profit ili za običaj, svaka priča o stabilnosti zvuči kao uteha onome kome uteha ne treba — treba mu cena koja pokriva trošak.
Izvor: Agro TV, 10. jul 2026.
💬 0 comments