Prvi put u istoriji osnovnih podsticaja u biljnoj proizvodnji, poljoprivrednici moraju da dokažu na šta su potrošili državni novac. Ministarstvo poljoprivrede je objavilo Uputstvo za pravdanje isplaćenih sredstava za 2026. godinu, a ono stiže u trenutku kada hiljade proizvođača još uvek ne zna ni gde da počne, a kamoli kako da završi ovaj posao. Pravilo je jasno: ko ne opravda, vraća novac.
Šta se dešava i zašto sada
Ovo je prva godina u kojoj je obaveza pravdanja osnovnih podsticaja u biljnoj proizvodnji zvanično na snazi, uvedena izmenama Pravilnika o osnovnim podsticajima. Ministarstvo je ovu meru objasnilo namerom da se obezbedi namensko korišćenje državne podrške — drugim rečima, da novac od podsticaja zaista završi u semenu, đubrivu i sredstvima za zaštitu bilja, a ne u drugim svrhe. Logika je tu, ali je pitanje koliko je administrativni aparat spreman da sprovede ovakav sistem bez da guši proizvođača koji već vodi borbu sa vremenom, vremenskim prilikama i tržištem.
Kako se pravda: isključivo preko ePodsticaja
Pravdanje isplaćenog novca obavlja se isključivo preko opcije „Pravdanje sredstava", koja se nalazi u okviru već podnetog zahteva na portalu ePodsticaji. Ministarstvo je nedvosmisleno upozorilo da računi koji su ranije dostavljeni uz zahtev, putem podnesaka, ne predstavljaju pravdanje isplaćenih sredstava. Što znači — ako ste mislili da ste problem rešili kada ste račune predali na šalteru ili priložili uz registraciju, varate se. Ti računi se ne priznaju.
Poljoprivrednik mora ponovo da priloži ili označi račune kroz opciju „Pravdanje sredstava" na portalu. Nema zaobilaznog puta.
Ko ne opravda isplaćena sredstva u skladu sa propisima, biće u obavezi da novac vrati. Ovo nije pretnja, ovo je zakon. — saopštenje Ministarstva poljoprivrede
Šta se priznaje i do kada
Za pravdanje podsticaja prihvataju se isključivo računi za kupovinu semena, sadnog materijala, mineralnog đubriva i sredstava za zaštitu bilja. Sve ostalo — gorivo, mehanizacija, delovi, usluge — ne ulazi u pravdanje. Priznaju se računi izdati u periodu od 1. avgusta 2025. do 31. jula 2026. godine. To je prozor od punih dvanaest meseci, što na papiru deluje dovoljno, ali u praksi znači da proizvođač mora da prati svaki račun od prošlog leta.
Računi mogu biti priloženi u sistem i posle 31. jula 2026. godine, ali je neophodno da datum izdavanja bude najkasnije tog dana. Drugim rečima, sistem prihvata kasniji unos, ali ne i račun koji je nastao posle roka.
Fiskalni računi već u sistemu — ali samo ako je gazdinstvo navedeno
Fiskalni računi iz maloprodaje koji sadrže broj poljoprivrednog gazdinstva — BPG, jedinstveni matični broj građana — JMBG ili matični broj — MB, automatski se prikazuju u sistemu eAgrar. Proizvođač takve račune može pronaći u okviru svog zahteva i potrebno je samo da ih označi za pravdanje. Ovo je deo koji donekle olakšava stvar — računi su već tu, samo treba da se klikne.
Ali, postoji kvaka.
Izuzetno tokom 2026. godine, priznavaće se i fiskalni računi na kojima nisu navedeni BPG, JMBG ili MB. U tom slučaju poljoprivrednik mora ručno da unese PFR broj i vreme izdavanja računa. — iz Uputstva Ministarstva poljoprivrede
Ovo je bitan izuzetak. Mnogi poljoprivrednici kupuju repromaterijal u maloprodajama gde prodavci ne unose BPG na račun, iz prostog razloga što to nije standardna praksa na svakom šalteru. Sada Ministarstvo kaže — u redu, priznaćemo i takve račune, ali vi sami morate da ih unesete u sistem sa PFR brojem i tačnim vremenom izdavanja. To je dodatni posao, ali je bar moguć.
Kada je repromaterijal kupljen od veleprodavca, uz zahtev za pravdanje potrebno je dostaviti elektronsku fakturu u XML formatu. Ovo je deo gde mnogi proizvođači mogu da zapnu — XML format nije nešto na šta je prosečan poljoprivrednik navikao, i ovde će verovatno biti potrebna pomoć savetodavaca ili administracije.
Ko ne mora da pravda
Izmenama Pravilnika predviđen je izuzetak za pojedine proizvodne površine. Korisnici tokom 2026. godine nisu u obavezi da pravdaju isplaćena sredstva za površine pod lucerkom, detelinom, zasnovanim livadama — sejanicama, aromatičnim i lekovitim biljem. Obaveze pravdanja nema ni za površine biljne proizvodnje koje se nalaze na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.
Ovo ima smisla. Krmno bilje i livade ne zahtevaju intenzivnu kupovinu repromaterijala na način na koji to čini ratarstvo ili povrtarstvo, pa bi obaveza pravdanja u ovim slučajevima bila više birokratska prepreka nego smislena kontrola.
Šta ovo znači za proizvođača na terenu
Pravdanje podsticaja je logična mera u teoriji. Država daje novac, država želi da zna da li je taj novac potrošen na ono za šta je i dat. Problem nastaje u trenutku kada logika sretne administrativnu stvarnost srpske poljoprivrede — razbacane maloprodaje, nepotpune račune, proizvođače koji kupuju gotovo pa napamet i čuvaju račune u kutijama ili fasciklama koje ne znaju ni gde su. Sada od njih traže da sve to prebace u digitalni sistem, označe, prilože, u XML formatu gde treba i ručno gde ne ide automatski. To je posao. To je vreme. I to je nerv.
S druge strane, Ministarstvo je bar ostavio otvorenu liniju komunikacije. Proizvođači se mogu obratiti na telefone 011/260-79-60, 011/260-79-61, 011/30-20-100, 011/30-20-101, 011/30-20-118 i besplatni 0800/106-107, kao i putem adresa office@minpolj.gov.rs, uap.callcentar@minpolj.gov.rs i uap.kontaktcentar@minpolj.gov.rs. Tu su i Instagram i Facebook nalozi Ministarstva i Uprave za agrarna plaćanja. Pitanje je koliko ko odgovara i koliko brzo.
Dno priče
Pravdanje podsticaja je stiglo i nema povratka. Ko misli da ga se to ne tiče, varao bi se — osim ako ne gaji isključivo lucerku i detelinu na severu Kosova. Za sve ostale, poruka je prosta: pronađite račune, proverite podatke, unesite u sistem i ne čekajte poslednji dan. Jer poslednji dan u srpskoj administraciji uvek znači — prvi dan problema.
Izvor: Agro News, 11. jul 2026.
💬 0 komentara