Objavljeno: 12. jul 2026.
Kada je prošle jeseni kasnila setva, većina proizvođača bi se zabrinula. Ali ne i Milan Janićijević iz Jovca, selu u blizini Požege. On je pšenicu posejao tek u decembru, preskočio predsetveno đubrenje, značajno smanjio upotrebu mineralnih đubriva — i opet uzeo oko sedam tona po hektaru. Taj rezultat nije slučajnost. Već treću godinu Milan koristi Biofor preparate, mikrobiološku tehnologiju koja sve više proizvođača pridobija kao alternativu agresivnoj hemijskoj ishrani biljaka.
Tu zemlju treba da ostavimo još nekom posle nas.
Ova rečenica, koju ponavlja kao mantru, nije floskula. Za Milana je to način razmišljanja koji se direktno prelama u praksu: sve što radi na njivi ima smisla samo ako zemljište nakon njega ostaje plodnije, a ne iscrpljenije.
Kako funkcioniše tehnologija?
Biofor sistem koji Milan primenjuje zasniva se na folijnim tretmanima tokom vegetacije umesto teške predsetvene đubrivne osnovne. Prošle godine je na parceli obavio dva ključna tretmana: Biofor Active primenjen je krajem februara u herbicidnom tretmanu, dok je Nitrogenius korišćen tokom drugog prskanja, uz fungicid. Od mineralnih đubriva dodao je tek oko 1,5 kg AN đubriva po aru — količina koja je ranije bila nezamislivo mala za ovakve prinose.
Rezultat? Stabilan usev koji nije polegao ni u najtežim vremenskim trenucima. Na njegovoj parceli pšenica je ostala uspravna, dok su okolni usevi bili skloni poleganju. Milan veruje da je razlog upravo u umerenoj ishrani — na okolnim njivama gde je primenjena intenzivnija azotna đubriva, biljke su izrasle previsoko i nisu izdržale vremenske pritiske.
BioPlug: Ulaganje u zemlju, a ne trošak
Ono što posebno ističe jeste preparat BioPlug, koji primenjuje nakon žetve. Procedura je jednostavna: žetvene ostatke nakon kombajna ostavi da nikne korov, zatim ih zajedno sa totalnim herbicidom i BioPlugom prska, a oko mesec dana kasnije zaora. Rezultat je zemljište koje postaje rastresitije, lakše za obradu i bogatije organskom materijom.
Ulaganje u Biofor NIJE trošak!
Ova tvrdnja, koju Milan naglašava, oslanja se na računicu koja se ne vidi odmah, ali postaje jasna kroz godine: zemljište koje se neguje mikrobiološkim preparatima zahteva manje mehaničke obrade, bolje zadržava vlagu, i — što je najvažnije — održava produktivnost bez stalnog dovoza spoljnjih inputa.
Šire od pšenice
Biofor tehnologiju Milan danas koristi i u drugim kulturama — kukuruzu, paprici, krompiru. Ali najbitnije je što njegov primer pokazuje da se održiva proizvodnja i ekonomska rentabilnost ne isključuju. Naprotiv — smanjivanjem zavisnosti od mineralnih đubriva, koja su poslednjih godina skoro nepredvidiva u pogledu cena, proizvođač stiče veću kontrolu nad sopstvenim troškovima.
Ono što Milan želi da ostavi svojim sinovima, ukoliko nastave da se bave poljoprivredom, nije samo gazdinstvo — već zemljište koje je plodnije nego što je bilo kada je on preuzeo brigu o njemu. To je plan koji meri vreme u generacijama, a ne u sezonama.
Izvor: Agromedia, 11. jul 2026.
💬 0 comments