**Najznačajnija agro manifestacija u ovom delu Evrope počinje za nekoliko nedelja. Direktor sajma Slobodan Cvetković najavljuje susret proizvođača, tehnologije i poslovnih prilika"
Kada proizvođač iz Banata, inovator iz Nemačke i predstavnik državne institucije iz Skoplja stignu na isti plac — to znači da je počeo Međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu. Ovogodišnji, 93. po redu, najavljen je kao i svi prethodni: kao mesto gde se ne sklapaju samo poslovi, već i kontakti koji čine poslove mogućim.
Slobodan Cvetković, generalni direktor Novosadskog sajma, bio je nedavno gost AgroCast podkasta. Razgovor nije bio o tome koliko kvadrata iznajmljuju ili koliko izlagača očekuju. Bio je o tome zašto je — u eri digitalnih platformi i onlajn sastanaka — fizičko okupljanje i dalje nezaobilazno.
Sajam je mesto za razmenu znanja, poslovnih prilika i novih ideja. Povezujemo proizvođače, kompanije, institucije i stručnu javnost. — kaže Cvetković.
To zvuči kao PR, ali nije. U poljoprivredi se mnogo toga događa kad pogledaš mašinu uživo — kad vidiš kako se seje, kako raste, kako zri. I kad upoznaš čoveka koji će ti poslati rezervni deo za kombajn za tri dana kada ti pokvario u sred žetve.
Ovogodišnji sajam donosi fokus na tehnološke inovacije i savremene trendove u agraru. Precizna poljoprivreda, digitalizacija, pametni sistemi za navodnjavanje — to su teme koje su pre pet godina bile egzotika, a danas su postale preduslov za ostanak na tržištu.
Ali nije sve u tehnologiji. Sajam je i mesto gde se vidi šta drugi rade — i kako. Regionalna saradnja, koja zvanično često zapne u administrativnim prečagama, na sajmu funkcionira direktno. Istaknuti izlagači iz zemalja regiona dolaze sa konkretnim ponudama, ne samo sa flagovima na štandu.
Cvetković je govorio i o izazovima. Svako ko radi u poljoprivredi zna koje su to: ključalne cene, klimatske promene, nedostak radne snage, birokratski zapeti novčani tokovi. Sajam ne rešava te probleme. Ali stvara prostor gde se o njima razgovara — i gde se mogu naći rešenja koja jedan izlagač nije primetio, a drugi implementirao pre tri sezone.
Novi Sad je postao sinonim za ovu manifestaciju. Gotovo je nemoguće zamisliti poljoprivrednu sezonu u Srbiji bez dana provedenih na sajmištu — bez ulazaka u hale punih mašina, bez degustacija domaćih proizvoda, bez razgovora na štandovima koji često traju i po više sati jer "čovek je došao iz Kragujevca pa ne može tako brzo".
Sajam je i kompas. Onaj ko godinama dolazi zna da prepozna šta je novo — po tome što prethodnih godina nije video. A ko prvi put dolazi, shvata koliko toga ne zna, i koliko ljudi radi na tome da neznanje pretvori u znanje.
Međunarodna saradnja i razmena iskustava ključne su za razvoj domaćeg poljoprivrednog sektora.
To nije floskula. To je priznanje da Srbija nije izolovano ostrvo — da su i naša poljoprivredna tlu ugnježdena u istim globalnim tokovima kao i mađarska, rumunska, bugarska. Klima ne zna za granice. Ni cene inputa. Ni tržišne zahteve.
Šta točkovo čeka posetioce ovogodišnjeg sajma? Tehnološke novitete, sigurno. Nova rasa semena. Mašine koje su pametnije od onih koje su bile pre dve godine. Sistemi za monitoring useva koji šalju podatke na telefon.
Ali iznad svega — ljude. One koji stoje iza proizvoda, iza inovacija, iza politika. Koji dolaze da objasne zašto su nešto uradili na određeni način. Koji su spremni da slušaju i da odgovaraju na pitanja.
U digitalnom vremenu, to je i dalje najvažniji resurs: ljudski kontakt. Bez njega, poljoprivreda postaje samo industrija. A sa njim — ostaje onim što jeste: odnos čoveka i zemlje, posredovan znanjem koje se prenosi gledajući, pitajući, razgovarajući.
93. Međunarodni sajam poljoprivrede počinje uskoro. Novi Sad će ponovo biti centar srpskog agrara — bar na nekoliko dana. A oni koji odu — odnoseć će sa sobom ne samo kataloge i vizit karte. Odnosić i ideje. I ugovore koje će potpisati za nedelju dana. I kontakte koje će koristiti godinama.
To je razlog zašto se i dalje idući sajmovi.
Izvor: Poljoprivredne novosti / AgroCast podkast, 9. jul 2026.
💬 0 comments