Kad najveća poljoprivredna naučna kuća u zemlji javno mora da brani sopstveni rad od sopstvenih radnika, jasno je da problem nije u laboratoriji — već u hodniku. Institut za ratarstvo i povrtarstvo, ustanova od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, oglasio se povodom najave štrajka upozorenja koji je saopštio deo zaposlenih okupljen oko jedne od dve sindikalne organizacije. U saopštenju koje nosi ton hitnosti, ali i izvesnog besa, rukovodstvo Instituta pokušava da razdvoji stvarnost od političke predstave. I pitanje koje se nameće jeste — zašto baš sada, pred prodajnu sezonu ozimih sorti?
Pozadina sukoba u najvažnijem ratarstvu
Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada decenijama je stub srpske nauke o zemlji, semenju i sortama. Ovo nije bilo koji institut — ovo je kuća koja stoji iza sorti pšenice, soje, suncokreta i kukuruza koje rastu na milionima hektara širom Srbije i regiona. Njihov seminar sjemenja, sorta za sortu, direktno utiče na prinos i prihod svakog gazdinstva koje se bavi ratarskom proizvodnjom.
Sukob je izbio unutar kuće, a ne izvan nje. Dve sindikalne organizacije postoje pri Institutu, i jedna od njih — manja po broju — najavila je štrajk upozorenja. Drugi sindikat, Sindikat naučnih radnika Instituta, jasno se ogradio od te inicijative i odbio da učestvuje. Institut u zvaničnom saopštenju tvrdi da akciju sprovodi „samo manja grupa radnika" i da su njeni postupci usmereni na „ostvarivanje partikularnih ciljeva predsednika sindikata". Šta tačno znače „partikularni ciljevi" — saopštenje ne razlaže, ali ton poruke ostavlja malo mesta za tumačenje.
Šta radi, a šta staje
Osnovna funkcija Instituta — naučni rad — funkcioniše u punom obimu i bez ikakvih zastoja. To je poruka koju rukovodstvo ističe prvim redom. Za poljoprivrednike koji prate rad ove ustanove, to je i jedina informacija koja stvarno ima težinu. Eksperimenti, ispitivanja, selekcija i proizvodnja sjemenja ne mogu da se pauziraju kao proizvodna traka u fabrici. Priroda ne čeka rezoluciju radničkog spora.
Ono što Institut eksplicitno ističe jeste da se štrajk najavljuje „neposredno pred ključnu prodajnu sezonu ozimih biljnih vrsta". Za one koji ne prate kalendar poljoprivrede — ozime kulture seju se u jesen, a sjemenje za tu setvu mora da bude spremno i provereno do kasnog leta. Prodaja tog sjemenja je, prema rečima same ustanove, „izuzetno važan izvor tekućih prihoda". Drugim rečima, Institut od tog novca plaća račune, a ne od budžetskih injekcija.
„Postupci ove grupe usmereni su na ostvarivanje partikularnih ciljeva predsednika sindikata, čime se direktno otežava poslovanje Instituta neposredno pred ključnu prodajnu sezonu ozimih biljnih vrsta." — saopštenje Instituta za ratarstvo i povrtarstvo
Ovo nije sitnica. Ozime sorte — pre svega pšenica i ječam — nose Instituta finansijski kroz godinu. Ako se prodajna sezona poremeti, ako kupci — poljoprivredna gazdinstva, poljoprivredne apoteke, distributeri — osete nesigurnost, oni će potražiti sjemenje drugde. A konkurencija nije mala. Privatni selekteri i strani brendovi sjemenja već deceniju jurišaju na srpsko tržište, i svako kolebanje domaće nauke radi njih.
Dve strane, jedna kuća
Sindikat naučnih radnika — onaj koji se ogradio od štrajka — predstavlja srž Instituta. To su ljudi koji vode projekte, pišu publikacije, stoje iza sorta koje nose ime Novog Sada. Njihov javni distanc od štrajka nije samo administrativni potez. To je poraka da naučni deo kuće ne želi da bude taoci bilo koga radničkog spora.
S druge strane, manja sindikalna organizacija očigledno ima pritužbe koje nisu detaljno iznete u javnosti. Izvorni tekst ne sadrži njihovu stranu priče — šta traže, zbog čega protestuju, šta im rukovodstvo nije ispunilo. U odsustvu tih informacija, javnost dobija samo jednu stranu, i to onu koja kontroliše mikrofon.
Za čoveka na terenu — poljoprivrednika koji očekuje sertifikovano sjemenje za jesenju setvu — ovo sve zvuči kao unutrašnja politika koja ga se ne tiče. Ali tiče ga se, i to direktno. Zato što Institut ne proizvodi samo nauku — on proizvodi materijal koji završi u setvi. A setva ne zna za štrajkove.
Šta ovo znači za srpsku poljoprivredu
Institut za ratarstvo i povrtarstvo je jedna od retkih institucija u Srbiji koja istovremeno vodi naučna istraživanja i komercijalnu proizvodnju sjemenja. Taj dualni model — nauka plus prihod — održavao ga je decenijama, ali ga čini i ranjivim na unutrašnje sukobe. Svaki poremećaj u komercijalnom delu direktno pogađa naučni deo, i obrnuto.
Kada sindikat najavljuje štrajk pred sezonu koja donosi novac, pitanje nije samo da li će radnici dobiti što traže — pitanje je da li će Institut izgubiti poverenje kupaca. A poverenje u ovoj industriji ne vraća se lako. Poljoprivrednik koji jednom pređe na strano sjemenje ne vraća se lako na domaće, makar ono bilo jednako kvalitetno.
„Osnovna funkcija Instituta — naučni rad — funkcioniše u punom obimu i bez ikakvih zastoja." — saopštenje Instituta za ratarstvo i povrtarstvo
Postoji i širi kontekst koji se ne sme prećutati. Poljoprivredne naučne ustanove u Srbiji decenije pate od nedovoljnog državnog finansiranja. Plate su niske u poređenju sa privatnim sektorom, a mladi stručnjaci odlaze u bankarstvo ili IT. Da sindikati ne postoje i da ne traže bolje uslove — to bi bio poseban problem. Ali kada sukob izbije pred sezonu koja hroda budžet kuće, teško je ne zapitati da li taktika služi cilju ili ga sabotira.
Institut kaže da se ograđuje od štrajka. Sindikat naučnih radnika kaže da ne učestvuje. Manja grupa kaže da protestuje. A sjemenje ozimih sorti čeka na magacijima i mora da stigne do gazdinstava na vreme. Priroda ne čita saopštenja.
Sudija vremena
Ova priča će se rasplesti onako kako se sve raspliću u srpskim institucijama — polako, sa dosta reči i malo konkretnih poteza. Ali za poljoprivrednika koji gleda u kalendar setvene sezone, jedino važno jeste da sjemenje stigne na vreme i da nosi garantiju koju je godinama kupovao. Ako Institut to izgubi — makar i zbog unutrašnjeg sukoba — gubitak neće biti samo njegov. Biće i naš. Jer dok naučnici pregovaraju sa sindikatima, polje ne pregovara ni sa kim. Ono samo raste — ili ne raste.
*Izvor: AgroFin, 14. jul 2026.*
💬 0 komentara