Kada je termometar u Kikindi 30. juna 2026. godine pokazao 40,9 stepeni, nije pukao samo jedan rekord — pukla je iluzija da su ovakvi juni još uvek anomalija. Tim istraživača sa Fizičkog fakulteta u Beogradu sproveo je studiju atribucije klimatskih promena koja kaže nešto što svaki poljoprivrednik u Vojvodini već oseća na svojoj koži: ovakav toplotni talas je danas pedeset pet puta verovatniji nego sredinom prošlog veka.
Šta se zapravo desilo krajem juna
Od 25. do 30. juna 2026. godine, Srbija je prošla kroz šestodnevni pakao koji je oborio temperaturne rekorde širom zemlje. Iza svega je stajao sistem omega blokiranja — stacionarni visok pritisak u obliku grčkog slova omega koji se pozicionirao iznad srednje Evrope i zapadnog Balkana, zarobivši vazdušnu masu i danima je dodatno zagrevajući. Taj je sistem kulminirao baš poslednjeg dana meseca, kada je Kikinda izmerila 40,9 °C i oborila prethodni apsolutni rekord za bilo koji mesec u godini — 40,0 °C iz jula 2007.
Na Paliću je temperatura dostigla 40,8 °C, srušivši rekord star sedamdeset četiri godine — 39,6 °C iz avgusta 1952. Junski maksimumi oboreni su na osam glavnih meteoroloških stanica: Sombor 40,3 °C, Zrenjanin 40,2 °C, Beograd 38,9 °C, dok je u Sremskoj Mitrovici stari rekord izjednačen. Istovremeno, na severu zemlje zabeležen je rekordan broj dana sa temperaturom iznad 35 °C, a Novi Sad je doživeo rekordan broj tropskih noći za jun — noći u kojima temperatura ne pada ispod 20 stepeni.
Tropske noći su pravi ubica. Telo jednostavno ne dobija šansu da se oporavi tokom sna, i to je ono što ovaj toplotni talas čini drugačijim od običnih vrućina. — Saša Sejo Petrović, glavni urednik mojegazdinstvo.rs
To nije bila samo srpska priča. Ceo region je goreo. Nemačka je zabeležila 41,7 °C u Košenu, Francuska 43,8 °C u Piliju, Mađarska 40,7 °C, Austrija 40,0 °C u Beču, Češka i Poljska 40,5 °C. Svetska zdravstvena organizacija je u kratkom periodu zabeležila preko hiljadu tristo prevremenih smrtnih slučajeva povezanih sa ovim talasom. Crveni meteo-alarmi su zvonili po celoj Evropi.
Šta kaže studija atribucije
Ovo je tek druga studija ovog tipa sprovedena u Srbiji. Metodologija je ista ona koja se već godinama koristi u zapadnoj Evropi — takozvana brza klimatska atribucija po WWA pristupu. Istraživači su uporedili klimu iz 1950. godine sa današnjom klimom 2026. godine, analizirajući najtopliji šestodnevni period svakog juna od 1950. do danas.
Rezultati su brutani. U klimatskim uslovima koji su vladali 1950. godine, ovakav toplotni talas bi se očekivao jednom u sto pedeset dve godine — dakle, bio bi događaj koji se dešava jednom u vek i po. U današnjoj klimi, usled globalnog zagrevanja, ista ta anomalija je pedeset pet puta verovatnija. Klimatske promene su tokom ovog perioda u proseku povećale temperature za 4,5 °C.
Jun 2026. ući će u istoriju kao peti najtopliji jun od 1951. godine, sa srednjom mesečnom temperaturom +2,2 °C iznad normale za period 1990–2020. Prema podacima Svetske meteorološke organizacije, Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva na planeti — prosečna temperatura je u poslednjih pedeset godina porasla za oko 2 °C.
Šta ovo znači za poljoprivredu
Kada kažem da je ovaj toplotni talas pedeset pet puta verovatniji, ne govorim o nekoj apstraktnoj brojci iz laboratorije. Govorim o suncokretu koji se peče u bačkoj ravnici dok mu koren ne stigne do vlage. Govorim o kukuruzu koji ulazi u najosetljiviju fazu razvoja upravo kada termometar prelazi četrdeset stepeni i kada ga nijedan sistem za navodnjavanje ne može pratiti. Govorim o voćnjacima u kojima plodovi padaju sa stabala pre nego što stignu da sazru.
Ovo je peta godina zaredom da imamo ekstremne vremenske događaje u kritičnim fazama proizvodnje. Suše 2022. i 2023. godine, poplave 2024, sada toplotni talas koji obara apsolutne rekorde. Poljoprivrednik koji planira na osnovu iskustva svog oca i dede — planira na osnovu podataka koji više ne važe. Pedeset dve godine povratnog perioda se pretvorilo u nešto što se dešava svakih nekoliko godina.
Možete imati najbolje seme, najbolje đubrivo i najbolju mehanizaciju, ali kada vam temperatura pređe 40 stepeni u fazi cvetanja ili nalivanja zrna — nema te agrotehnike koja to kompenzuje. — Saša Sejo Petrović, glavni urednik mojegazdinstvo.rs
Pitanje koje svaki proizvođač mora da sebi postavi nije da li će se ovo ponoviti. Hoće. Pitanje je da li su njegove parcele, njegov sistem navodnjavanja, njegov izbor sortimenta i njegov raspored setve prilagođeni činjenici da jun više nije onaj jun iz udžbenika. Tropske noći znače da biljka ne staje — ona nastavlja da diše, troši rezerve i gubi vlagu i kada sunce zađe. To menja čitavu računicu prinosa.
Tropske noći su posebno podmukle za stočarstvo. Krava koja noću ne može da se ohladi pada u proizvodnju mleka i ne vraća se danima. Svinje u intenzivnoj proizvodnji pate od toplotnog stresa koji direktno utiče na prirast. Perad u zatvorenim objektima bez adekvatne ventilacije doslovno uguši. Ovo nisu hipotetički problemi — ovo su telefonski pozivi koje primam od gazdinstava širom zemlje.
Nauka koja konačno daje odgovore
Dugi niz godina, kada bi se desio ekstremni vremenski događaj, naučnici su mogli samo da kažu da se očekuje da će takvi događaji postati češći i ozbiljniji kako se planeta zagreva. Danas, zahvaljujući nauci o atribuciji, možemo da kažemo koliko je tačno verovatnoće poraslo i koliko je stepeni dodato. To je fundamentalno drugačiji nivo odgovornosti. Kada znate da je nešto pedeset pet puta verovatnije zbog ljudskog faktora, ne možete više da kažete da je to prirodna varijabilnost.
Probabilistički pristup koji su koristili beogradski istraživači oslanja se na statističku analizu klimatskih veličina i korelaciju između pokazatelja ekstremnog događaja i globalnog zagrevanja. Rezultat su modeli koji predstavljaju klimu pod različitim uticajem klimatskih promena — i koji konačno daju broj koji političari i poljoprivrednici ne mogu da ignorišu.
Crvena lampica koja ne može da se ugasi
Ovo nije vest o jednom toplom junu. Ovo je vest o sistemu koji se promenio. Kada bi neko 1950. godine rekao da će Kikinda meriti 40,9 stepeni u junu, rekli bi mu da je to nemoguće — događaj koji se dešava jednom u vek i po. Danas je to događaj koji se dešava svakih nekoliko godina, i to će se samo ubrzavati. Poljoprivreda koja se ne prilagođava ovoj realnosti neće propasti zbog konkurencije sa tržišta — propašće zbog vremena koje više ne poznaje.
Izvor: Agromedia, 16. jul 2026.
💬 0 comments