Kada se avgustovsko sunvo tek budi nad omarskim poljima, psi će već biti na terenu. Kinološko društvo „Prijedor" i Lovačko udruženje „Srndać" iz Omarske organizuju osmog avgusta ispit urođenih osobina ptičara, uz ocensku smotru lovačkih pasa — događaj koji okuplja vodiče, odgajivače i ljubitelje kinologije iz celog regiona. Prijave su otvorene do drugog avgusta, a broj telefona za prijavu je +387/065/646-553.
Zašto je ovo važno za srpsku i republičkoprpsku kinologiju
Lov i rad sa psom nisu samo sport — to je deo ruralnog identiteta koji se prenosi s kolena na koleno. U poljoprivrednim krajevima, gde se lov i stočarstvo tradicionalno prepliću, dobar lovački pas vredi koliko i dobar radnik na gazdinstvu. On štiti stoku od divljih svinja, čuva žito od divljači, i pomaže u regulaciji populacije štetočina koje svake godine nanose milionske štete usevima. Kinološki savez Bosne i Hercegovine i Kinološki savez Republike Srpske stavili su ovu manifestaciju pod svoje pokroviteljstvo, što znači da rezultati ispita imaju zvaničan karakter i ulaze u pedigree evidenciju. Za odgajivače koji ulažu godine u selekciju i trening, to je potvrda koja se ne dobija lako.
Program i raspored — dan počinje u zoru
Ispit ptičara u polju počinje u šest časova ujutru. To nije slučajno — najbolji rad psi pokazuju kada je temperatura još uvek podnošljiva i kada se divljač kreće prirodnije. U polju se rade probe na fazana, gde se ocenjuje njuh, stil rada, postojanost na ptici i poslušnost vodiča. Psi koji pokažu izuzetne radne osobine dobijaju ocene koje su osnova za dalje parenje i selekciju.
Urođene osobine se ne mogu naučiti — one se ili imaju ili nemaju. Naš zadatak je da ih prepoznamo i sačuvamo za sledeću generaciju. — izjava iskustvenog vodiča i sudije na kinološkim ispitima
Ocenska smotra lovačkih pasa zakazana je za devet časova, i tu se ocenjuje eksterijer, temperament i opšta usklađenost psa sa standardom rase. Razlika između poljskog ispita i smotre je suštinska — na terenu se gleda šta pas može, a na smotri kako izgleda. Obe komponente su važne, jer pas koji je lepši nego radan vredi manje od onog koji ima oba. Organizatori iz Omarske pozivaju sve vlasnike pasa da prijave svoje ljubimce najkasnije do drugog avgusta 2026. godine, kako bi se obezbedila nesmetana organizacija i pravilno formiranje ocenjivačkih ekipa.
Tradicija koja povezuje region
Omarska nije slučajno izabrana za domaćina. Lovačko udruženje „Srndać" godinama održava ovaj kraj živim kada je reč o kinologiji, a saradnja sa Kinološkim društvom „Prijedor" pokazuje kako lokalne organizacije mogu da zajedno podignu nivo manifestacije. Region Republike Srpske i zapadne Srbije imaju dugu tradiciju odgajivanja ptičara — od nemačkih-pointera preko mađarskih vižla do britanskih rasa koje su se odomaćile na našim prostorima. Psi iz ovih krajeva redovno učestvuju na ispitima širom regiona, i kvalitet se meri baš na ovakvim manifestacijama.
Ovo nije takmičenje gde se osvaja pehar — ovo je provera vrednosti psa koja ulazi u rodovnicu i definiše budućnost odgajivačnice. — iskustveni odgajivač ptičara iz regiona
Razmena iskustava među vodičima i odgajivačima je možda i najvredniji deo ovakvih skupova. Ljudi koji godinama rade sa psima znaju da svaki teren ima svoje karakteristike, da se fazan u Omarskoj ne ponaša kao fazan u Sremu, i da pas koji radi savršeno na jednom terenu možda treba prilagođavanje na drugom. Ta razmena znanja se ne dešava na internetu — dešava se uz rub polja, uz kafu iz termoske, dok psi odmaraju posle rada.
Šta ovo znači za poljoprivrednike i lovce
Za poljoprivrednike koji drže lovačke pse, ovakav ispit je prilika da objektivno procene vrednost svog psa. Mnogi gazdinstva u ruralnim sredinama imaju pse koji rade odlično na svom terenu, ali bez zvanične ocene taj rad ostaje nevidljiv za širu kinološku zajednicu. Pas sa proverenim urođenim osobinama vredi više na tržištu, ali važnije je to što njegovo potomstvo nasleđuje te osobine — a to je ono što održava kvalitet populacije kroz generacije.
Lov u Srbiji i Republici Srpskoj godišnje okuplja desetine hiljada članova lovačkih udruženja, i svi oni su istovremeno poljoprivrednici ili ljudi koji žive u ruralnim sredinama. Veza između lova, stočarstva i ratarstva je neraskidiva — divljač koja uništava useve je problem koji rešava organizovani lov, a pas je nezamenljiv alat u tom lancu. Kada se na takvom skupu okupe vodiči iz više zemalja, to je i diplomatski čin — kinologija povezuje ljude preko granica koje su politički često osetljive.
Analiza: Kinologija kao deo ruralne infrastrukture
Gledano iz pozicije nekoga ko godinama prati srpsku poljoprivredu, ovakve manifestacije su važnije nego što se čini na prvi pogled. Dok ministarstva pokušavaju da reše problem divljih svinja koje uništavaju useve subvencijama i kompenzacijama, lovci sa dobrim psima rešavaju taj problem na terenu — preventivno, pre nego što šteta nastane. Pas koji radi na fazanu radiće i na divljoj svinji, jer su urođene osobine lovačkog instinkta univerzalne. Svaki pas koji prođe ispit u Omarskoj je jedan više pas koji može da pomogne u regulaciji divljači, a to znači manje šteta po usevima i manje tenzija između poljoprivrednika i lovaca.
Problem je što se kinologija u Srbiji finansira uglavnom iz članarina i entuzijazma pojedinaca, dok bi sistematska podrška selekciji radnih pasa mogla da donese merljive rezultate u smanjenju šteta u poljoprivredi. Ovakvi ispiti u regionu pokazuju model koji radi — lokalna inicijativa, podrška saveza, i rezultati koji ulaze u zvanične evidencije. Srbija bi mogla da nauči od ovog pristupa, jer su naši odgajivači kvalitetni, ali nedovoljno sistematski podržani.
Broj telefona za prijave je +387/065/646-553, i rok je drugi avgust. Ko ima psa koji vredi, neka ga dovede. Ko nema, neka dođe da gleda i uči. Jer kvalitet se ne nasleđuje slučajno — bira se, proverava i čuva. A Omarska toga osmog avgusta zna više nego mnogi veći i skuplji skupovi.
Izvor: Agro TV, 19. jul 2026.
💬 0 komentara