Postoji tišina koju samo pčelar razume, ona između dva zvuka krila dok se košnica budi. Upravo tu tišinu, ali i glasnu razmenu iskustava, pokušava da uhvati prvi sajam pčelara jugozapadnog Balkana pod imenom „Tromeđa". Savez pčelarskih organizacija Srbije zajedno sa Opštinom Čajetina zakazao je ovo okupljanje za sedamnaesti oktobar na Zlatiboru. Nije reč o još jednom štandu sa teglama, već o pokušaju da se ljudi iz tri države nađu na istom mestu bez posrednika.## Zašto je jugozapad Srbije čekao ovaj trenutakPčelarstvo u našoj zemlji godinama traži stabilno tlo pod nogama, daleko od toga da bude samo hobi za penzionere. Već imamo etablirane manifestacije u Beogradu i Vranju, ali ogroman prostor jugozapadne Srbije ostao je bez svog centra okupljanja. Taj kraj raspolaže čistim pašnjacima i raznolikom florom kakvu retko gde možete naći na ovom delu kontinenta. Zlatibor se nameće kao logičan izbor jer se nalazi tačno na raskrsnici granica triju država. Turistička infrastruktura koju ovde već postoji može da primi ljude i opremu bez onih logističkih problema koji guše manifestacije u manjim mestima.Ime „Tromeđa" nije izabrano slučajno, već direktno aludira na susret pčelara iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ova tri tržišta dele gotovo identične muke, od klimatskih promena koje nemilosrdno pomeraju paše do nestanka livadskog cvetanja. Najveći problem ostaje kako prodati med po fer ceni kada na policama dominiraju oni koji ga nikada nisu proizveli. Okupljanje na jednom mestu daje šansu da se ti problemi sagledaju iz više uglova, a ne samo kroz prizmu jedne nacionalne asocijacije.## Šta nas tačno čeka sedamnaestog u ČajetiniOrganizatori su pred sebe postavili tri jasna cilja koja definišu karakter ovog sajma, a to su privredni, obrazovni i turistički aspekt. To znači da posetioce na Zlatiboru tog dana neće dočekati samo štandovi sa medom, već i proizvođači pčelarske opreme i stručnjaci iz oblasti. Program je koncipiran tako da pokaže šta savremene tehnologije u pčelarstvu danas mogu da ponude proizvođačima na terenu. Savez pčelarskih organizacija Srbije naglašava da je ovo nastavak dugoročne strategije razvoja regionalnih manifestacija, uz već postojeće sajmove u prestonici i na jugu.Poseban akcenat stavljen je na direktno povezivanje pčelara iz zemalja regiona i stvaranje novih poslovnih kontakata. U praksi to znači da proizvođač meda iz zapadne Srbije može da nađe kupca iz Crne Gore koji traži upravo taj profil meda. Govorimo o livadskim, planinskim ili kestenovim vrstama koje se traže bez posrednika koji uzimaju deo marže. Ili da proizvođač košnica iz Republike Srpske upozna pčelara sa Zlatibora koji želi da proširi broj društava i treba mu oprema.> **"Ovo nije samo sajam — to je mesto gde pčelar iz Hercegovine i pčelar iz Srbije otkrivaju da imaju iste probleme, iste paše i istu borbu za fer cenu meda. Kada to shvate, posao kreira sam od sebe."** — predstavnik Saveza pčelarskih organizacija SrbijeOrganizatori očekuju da će manifestacija doprineti povećanju prodaje pčelinjih proizvoda i razvoju Zlatibora kao mesta susreta pčelara iz čitavog regiona. Ambicija je jasna i ne krije se iza velikih reči, već iza želje da „Tromeđa" postane tradicionalno okupljanje. Cilj je da ovo ne bude jednokratni događaj koji se zaboravi posle prvog izdanja kada se štandovi spakuju.## Da li zajednički standard spasava cenu medaPčelarstvo u Srbiji ima između osamsto hiljada i milion košnica, zavisno od toga koga pitate i kako broje. Broj pčelara raste, ali rastu i problemi koji preti da ugroze samu egzistenciju ovog zanata. Varoa, trovanja pesticidima, klimatski ekstremi koji pomeraju cvetanje, i na kraju tržište koje često ne nagrađuje kvalitet nego pakovanje, teme su o kojima se na terenu priča svakodnevno. Regionalni sajam ovakvog tipa može da pomogne na način koji mnogi ne vide odmah dok ne sednu za sto.Kada pčelari iz tri države sede za istim stolom, pitanje standardizacije kvaliteta meda dobija drugačiji ton i težinu. Svaka od ovih zemalja ima svoje propise, ali med ne poznaje granice koje su ljudi povukli na mapama. Pčela iz Čajetina leti na istovetne paše kao pčela iz Plužina ili Foče, ne gledajući pasoš na granici. Ako ovaj sajam pokrene razgovor o zajedničkim standardima, o zajedničkom brendiranju planinskog meda, o zajedničkom nastupu na trećim tržištima, to će biti vrednije od svake subvencije po košnici.Druga stvar je obrazovni karakter koji ne sme ostati samo mrtvo slovo na papiru. Pčelarstvo je zanat koji se uči na terenu, od starijih ka mlađima, ali tehnologija se menja brzinom koja ne čeka nikoga. Digitalni monitoring košnica, nove metode suzbijanja varoe bez hemije, selekcija matica prilagođenih lokalnim uslovima, teme su koje pčelar u selu ne može sam da prati. Sajam koji donese stručnjake na jedno mesto, uz praktične demonstracije, vredi više nego deset seminara u zatvorenim salama gde se slušaju teorije.> **"Med sa Zlatibora, med sa Tara, med iz Hercegovine — to je isti svet pčele, samo podeljen granicama koje ljudi su povukli. Sajam 'Tromeđa' bi trebalo da te granice učini manje važnim."** — Sešo iz okoline Čajetine, pčelar sa trideset godina iskustvaTreći element je turistički, koji često zanemarujemo kada pričamo o ozbiljnoj poljoprivredi. Zlatibor već živi od turizma, ali povezivanje turizma i pčelarstva nije iskorišćeno koliko može i treba. Posetilac koji dođe na sajam, proba med, vidi košnice, čuje priču, postaje ambasador srpskog meda kada se vrati kući. To je najjeftinija i najefikasnija promocija koja postoji, a košta samo malo dobre organizacije.Niko ne zna koliko će tačno izlagača i posetilaca doći na prvi sajam „Tromeđa" ovog oktobra. Organizatori ne daju brojke unapred, a to je u redu jer prvo izdanje svake manifestacije je uvek proba terena. Ako se pokaže da Zlatibor može da primi sajam ove vrste, da logistika funkcioniše i da pčelari iz tri države zaista dođu, sledeće godine se gradi na temelju koji je postavljen. Jedno je sigurno, jugozapadna Srbija zaslužuje svoj pčelarski sajam i vreme je da ga konačno dobije.---*Izvor: [AgroFin](https://www.agrofin.rs/vesti/zlatibor-u-oktobru-domacin-pcelarskog-sajma-jugozapadnog-balkana-tromedja/), 27. jul 2026.*
💬 0 comments