Pola miliona ljudi godišnje prođe kroz sajamske štandove na kojima Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam predstavlja svoje proizvođače. Za poljoprivrednika koji pokušava da probije zid anonimnosti na tržištu, to nije brojka — to je šansa koja se ne propušta. Konkurs za dodelu oznake kvaliteta „Najbolje iz Vojvodine", raspisan trideset prvog jula ove godine, daje upravo tu šansu, i to besplatno.
Dve decenije traženja pravog kvaliteta
Priča o ovom priznanju stara je više od dve decenije — pokrenuta je još 2004. godine, a onda je, kao mnogo šta u našoj institucionalnoj praksi, na neko vreme utonulo u administrativni san. Probudila ga je 2021. godine inicijativa Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, koji je prepoznao da vojvođanski proizvođač vredi više od onoga što mu sistem trenutno omogućava da pokaže. Od tada, oznaka postepeno raste u praktičnom značaju, posebno nakon proširenja na turističke manifestacije i usluge.
U Novom Sadu je održana konferencija za medije na kojoj je predstavljena suština projekta: isticanje proizvoda, usluga i manifestacija najvišeg kvaliteta sa teritorije AP Vojvodine. Nije u pitanju samo lepa diploma za zid. Nosioci oznake dobijaju konkretne benefite koji se mogu prevesti u evra — besplatno učešće na svim sajamskim manifestacijama na kojima nastupa Sekretarijat, plus medijsku podršku kroz programe Radio-televizije Vojvodine.
Šta nosioci oznake dobijaju u praksi
Pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević bio je jasan: Pokrajinska vlada stoji iza ovog projekta i to ne samo rečima. Sajamske manifestacije na kojima Sekretarijat nastupa godišnje poseti blizu pola miliona ljudi, što je, kako je Ivanišević istakao, značajna prilika za promociju.
„Dobitnici oznake, osim samog priznanja, dobijaju i konkretne benefite, među kojima je besplatno učešće na svim sajamskim manifestacijama na kojima nastupa Sekretarijat. Reč je o događajima koje godišnje poseti blizu pola miliona ljudi." — dr Nenad Ivanišević, pokrajinski sekretar za privredu i turizam
Za proizvođača iz nekog banatskog sela koji sam plaća štand na Poljoprivrednom sajmu i računa svaki dinar uložen u štampanje cenovnika i prevoz robe, besplatan nastup pred tom publikom je razlika između „preživljavanja" i „proboja". Dodajte na to medijsku promociju kroz RTV Vojvodinu, čiji generalni direktor Goran Karadžić na konferenciji posebno naglašava značaj kontinuirane medijske podrške, i dobijate paket koji bi na otvorenom tržištu koštao desetine hiljada evra.
Kontrola nije na reč. Miloš Rodić iz „Jugoinspekta — Novi Sad" podsetio je da ovo kontrolno telo sprovodi proveru ispunjenosti svih uslova neophodnih za dobijanje oznake. I ne samo jednom — ispunjenost uslova proverava se svake godine, što znači da ko jednom dobije oznaku ne može da zaspi na lovorikama. Standard se mora održavati, ili priznanje nestaje.
Turizam i manifestacije: više od poljoprivrede
Jelena Malešev iz Turističke organizacije Vojvodine otvorila je još jednu dimenziju priče koja poljoprivrednike često ne interesuje, a trebala bi. Više od hiljadu petsto manifestacija godišnje organizuje se u Vojvodini, i svaka od njih je platforma za promociju lokalnih proizvoda. Poljoprivrednik koji proizvodi ajvar od paprike iz Ljubičevca ili med sa Fruške gore ne mora da čeka Poljoprivredni sajam — može da se pojavi na manifestaciji u svom srezu i da tamo gradi bazu vernih kupaca.
„Više od 1.500 manifestacija koje se godišnje organizuju u Vojvodini predstavljaju značajan potencijal za razvoj turizma i promociju lokalnih vrednosti." — Jelena Malešev, Turistička organizacija Vojvodine
Mladen Đaković iz Lukčeva, vlasnik brenda „Sophia ribizla", na konferenciji je predstavio svoje iskustvo kao dobitnik oznake. Njegov primer je važan jer je reč o voćarskoj proizvodnji — oblasti u kojoj Vojvodina ima prirodne uslove za vrhunske rezultate, ali u kojoj premalo proizvođača ulaže u brendiranje i pakovanje. Đaković je očigledno shvatio da prodaja sirovine na kilažu i prodaja brenda nisu ista priča.
Šta ovo znači za poljoprivrednog proizvođača
Oznaka „Najbolje iz Vojvodine" nije poljoprivredna subvencija i ne treba je tako gledati. Neće vam doneti dinar po hektaru ili po košnici. Ono što vam donosi je nešto što je u srpskom agraru ređe od novca — vidljivost. U zemlji u kojoj se med prodaje na tezgama pored puta bez oznake porekla, u kojoj se paprika pakuje u najlonske kese bez imena proizvođača, u kojoj se kilogram domaće slatko prodaje kao „ono iz sela negde kod Subotice" — brendiranje je pitanje opstanka.
Problematika je u tome što većina poljoprivrednika u Vojvodini i dalje posmatra priznanja i oznake kao birokratsku nadogradnju koja im ne donosi ništa. I imaju pravo na sumnju — mnoge sertifikacije u Srbiji su kroz godine devalvirale u papir koji visi na zidu, a ne na polici pored proizvoda. Ali ovaj konkurs, sa besplatnim sajamskim nastupom i medijskom podrškom RTV-a, funkcioniše drugačije. Benefiti su merljivi i opipljivi.
Rok je dvadeset peti septembar 2026. godine. Konkurs je objavljen na internet prezentaciji Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, i otvoren je za proizvode, usluge i manifestacije koji potiču sa teritorije AP Vojvodine i ispunjavaju propisane kriterijume kvaliteta. Prijava se podnosi jednom, ali se održavanje zahteva svake godine.
Analiza: zašto je ovo važno i šta nedostaje
Vojvodina je najjača poljoprivredna regija Srbije i jedan od najplodnijih delova Balkana. Ipak, kada potrošač u Beogradu kupuje med, sir, voće ili ajvar, retko zna odakle tačno proizvod dolazi. Nedostatak prepoznatljivih brendova nije problem samo poljoprivrednika — to je strukturni problem srpske agrarne politike koja decenijama favorizuje kvantitet nad kvalitetom, subvencije po hektaru nad investicijama u marketing.
Konkurs „Najbolje iz Vojvodine" pokušava da pomera tu igru. Besplatan sajamski nastup je konkretan podsticaj, medijska promocija kroz javni servis je alat koji je inače nedostupan malom proizvođaču, a godišnja kontrola kvaliteta štiti integritet same oznake. To je model koji bi trebalo primeniti i na nivou cele Srbije, ne samo Vojvodine.
Ono što nedostaje u ovoj priči je jasnija informacija o tome koliko nosilaca oznake trenutno ima, koliko prijava je stiglo prošle godine i koliko je odobreno. Bez tih brojeva, teško je proceniti da li je konkurs zaista privlačan ili ostaje samo na deklarativnom nivou. Takođe, za poljoprivrednike koji nisu iz Vojvodine — ovaj projekat ne postoji, što otvara pitanje zašto slična inicijativa ne postoji za Šumadiju, Istočnu Srbiju ili Sandžak.
Ipak, za onoga ko je u Vojvodini i ko veruje u svoj proizvod, ovo je prilika koja se ne propušta. Dve decenije postojanja projekta govore da nije reč o prolaznoj ideji, a obnova iz 2021. pokazuje da Pokrajina shvata vrednost brendiranja. Prijave se prihvataju do kraja septembra. Ko propusti, može samo da gleda kako drugi stoje na sajmu pred pola miliona ljudi — besplatno.
Izvor: Agro TV, 3. avgust 2026.
💬 0 comments