Ko je rekao da je avgust mesec mira na pijacama, taj očigledno nije prošetao pored tezgi poslednjih dana jula. Dok se većina Srbije hladi uz lubenicu i more, na zelenim pijacama odigrava se tiho prekrajanje cena. Kajsija je pojeftinila, ali je zato krompir – taj osnovni prilog bez kog se ne kuva – poskupeo i u Beogradu i u Užicu. Iza ovih brojki ne stoji samo ponuda i potražnja, već i žestoka borba sa temperaturama koje su prešle 35 stepeni i sezonom godišnjih odmora koja je proredila i kupce i prodavce.
Zašto su baš kajsija i krompir u centru pažnje
Kada na kvantašu u Beogradu kažu da je ponuda kajsije „nešto bolja“, to za potrošače znači jedino – niža cena. Kraj jula doneo je više kajsija na tezge, pa je logično da je cena pala. Ali to nije jedini proizvod koji je pojeftinio. U istom periodu, limun, malina, šljiva, patlidžan i šargarepa takođe su bili pristupačniji. S druge strane, krompir je otišao na gore – poskupeo je, zajedno sa breskvom, crnim grožđem, blitvom, brokolijem, krastavcem salatarom, kupusom, belim lukom, paprikom, pasuljem, peršunom korenašem, tikvicom, spanaćem i paškanatom. Lista je duga, ali poruka jasna: leto ne donosi samo jeftino voće, već i iznenađenja za one koji planiraju budžet za kuhinju.
U Sremskoj Mitrovici situacija je, bar na prvi pogled, mirnija. Ponuda je prosečna, bez većih oscilacija. Krompir, krastavac, dinja, lubenica, paradajz, tikvice – sve je tu, ali bez dramatičnih promena. Ipak, ono što zabrinjava jeste stanje na beogradskoj pijaci Kalenić.
Kalenić – kada vrućina pobedi ponudu
Kalenić je oduvek bio barometar beogradske pijace, ali ovih dana pokazuje loše vreme. Reporteri su zabeležili slabu ponudu, a glavni krivac su visoke dnevne temperature. „Nemogućnost očuvanja svežine plodova“ – to nije izgovor, već surova realnost. Kada termometar pokazuje preko 35, a tezge su na otvorenom, zelena salata vene za nekoliko sati, a bobičasto voće gubi i izgled i ukus. Prodaja je loša, i to ne samo zbog vrućine. Sezona godišnjih odmora proredila je kupce – značajan broj Beograđana je van grada, pa je potražnja jednostavno pala.
Na Kaleniću su zato poskupeli karfiol, kelj, beli luk, praziluk i tikvica. S druge strane, niže cene su zabeležene kod borovnice, kruške, grožđa, pomorandže, limuna, celera, dinje i paprike šilje. Ovo pokazuje da čak i na istoj pijaci, u istom danu, cene mogu da se kreću u suprotnim smerovima, zavisno od toga šta je stiglo i koliko je brzo moralo da se proda.
Kad je ovako vruće, voće i povrće mora da se proda isti dan. Nema čekanja. Zato i spuštamo cene, samo da ne propadne roba — izjava anonimnog prodavca sa Kalenića, preneta od strane reportera STIPS-a
Užička pijaca – krompir u naletu, jabuka u padu
Dok u Beogradu vladaju vrućine i prazni stanovi, u Užicu je slična slika. Prema izveštaju reportera STIPS-a, na zelenoj pijaci u ovom gradu nije bilo značajnijih promena u ponudi, ali su cene ipak pokazale zube. Rast je evidentiran kod kruške, nektarine, krastavca salatara, krompira, belog luka, paradajza, praziluka, tikvice i šargarepe. Krompir se, dakle, ponovo nameće kao proizvod koji diže glavu – poskupeo je i u Beogradu i u Užicu, što je signal za sve koji planiraju zimske zalihe.
Zanimljivo je da je jabuka sorte Ajdared pojeftinila, kao i limun, boranija i dinja. Ovo pokazuje da čak i u istom regionu, različite kulture imaju potpuno suprotne trendove. Prodaja je, kako kažu, slaba, a razlog je isti kao i u Beogradu – slabija poseta potencijalnih kupaca. Ljudi su na odmoru, a oni koji nisu, retko kada idu na pijacu po vrućini.
Šta ovo znači za poljoprivrednike i potrošače
Kada pogledamo širu sliku, jasno je da vremenski uslovi i dalje diktiraju ritam na pijacama. Visoke temperature ne samo da otežavaju rad na njivi, već direktno utiču na svežinu proizvoda i mogućnost skladištenja. Za poljoprivrednike koji nemaju hladnjače, ovo je udarac – moraju da prodaju po svaku cenu, često ispod troškova proizvodnje. S druge strane, potrošači koji su ostali u gradovima mogu da iskoriste priliku i kupe jeftinije voće, ali moraju da budu oprezni – ono što je danas jeftino, sutra možda više neće biti sveže.
Sezona godišnjih odmora dodatno komplikuje situaciju. Pad potražnje zbog odlaska kupaca znači da prodavci moraju da spuštaju cene kako bi prodali robu. Ovo je dobro za one koji su ostali, ali loše za proizvođače koji su već pod pritiskom niskih otkupnih cena. U celoj ovoj priči, najveći gubitnici su mali proizvođači koji nemaju kanale distribucije van lokalne pijace.
Sejov komentar
Ovo leto pokazuje ono što već godinama govorimo – poljoprivreda u Srbiji je prepuštena na milost i nemilost vremenu i praznicima. Nema sistema, nema organizovanog otkupa, nema hladnjača koje bi ublažile udarce. Dok se država bavi subvencijama i birokratijom, na pijacama se vodi svakodnevna bitka za opstanak. I kajsija i krompir su samo simptomi iste bolesti – nedostatka strategije. Potrošači će preživeti, ali proizvođači? Oni već sada razmišljaju da li će sledeće godine uopšte saditi.
Izvor: Agromedia, 6. avgust 2026.
💬 0 comments