Dok se 360 mladih otima za 80 mesta na psihologiji u Novom Sadu, na Elektronskom fakultetu u Nišu ostaje 108 praznih budžetskih mesta. Nema greške – više je mesta nego kandidata. Ovo nije samo statistička zanimljivost, već udarac u glavu svima koji veruju da obrazovni sistem i tržište rada u Srbiji idu u istom smeru. Rezultati prvog upisnog roka za 2026/2027, koje je analizirao Infostud, pokazuju jasnu sliku: mladi biraju ono što je popularno, ne ono što se traži.
Kad se želje i potrebe ne poklapaju
Ova pojava nije nova, ali postaje sve izraženija. Psihologija, medicina i stomatologija godinama dominiraju listama želja, dok poslodavci iz mašinstva, elektrotehnike i građevine uzalud traže radnu snagu. Infostud je uporedio podatke o upisu sa oglasima na svom portalu i došao do poražavajućeg zaključka: poklapanje je samo delimično. U prvih šest meseci 2026. objavljeno je 515 oglasa za zdravstvo – gotovo isto kao lani (508). Stomatologija beleži rast sa 77 na 110 oglasa. Ipak, deo zapošljavanja ide kroz konkurse ustanova, a mnogi lekari posle diplome odlaze u inostranstvo. Popularnost studija ne znači automatski i popunjavanje domaćeg tržišta.
Medicina i stomatologija nude jasan put – od fakulteta do ordinacije. To mladi prepoznaju. U Novom Sadu na dentalnoj medicini za 52 mesta konkurisala su 242 kandidata, odnosno 4,7 po mestu. Na integrisanim studijama medicine u Kragujevcu za jedno budžetsko mesto borilo se 4,6 kandidata. U Novom Sadu je za 222 mesta na medicini bilo 447 prijavljenih. Brojke su impresivne, ali i one kriju drugu stranu priče: zdravstvo jeste traženo, ali mnogi diplomci odlaze u inostranstvo.
Psihologija – rekordi na upisu, oskudica na oglasima
Psihologija je ove godine oborila rekorde, ali kada pogledate oglase za posao, slika je drugačija. U užoj kategoriji psihologije objavljena su samo četiri oglasa, sa prosečno oko 150 prijava po oglasu. Četiri. Za pola godine. Naravno, to ne pokazuje celokupno tržište – psiholozi rade i u ljudskim resursima, obrazovanju, socijalnoj zaštiti. U HR sektoru je u prvih šest meseci bilo 409 oglasa, ali su oni bili otvoreni i za kandidate drugih profila. Konkurencija je ogromna – prosečno 145 prijava po oglasu.
Mladi danas biraju fakultet kao brend, a ne kao ulaznicu za posao. Psihologija je moderna, medicina je prestižna, ali retko ko pita – gde ću sa tim posle? — analitičar Infostuda
FON i Ekonomski fakultet i dalje privlače hiljade kandidata – 1.767 na FON, 1.924 na Ekonomskom. Razlog je jasan: diplomci nisu vezani za jednu industriju. Mogu u finansije, marketing, analitiku, konsalting, logistiku. Ali veliki izbor nosi i veliku konkurenciju. U ekonomiji je za šest meseci bilo 225 oglasa, svaki sa prosečno 79 prijava. Diploma više nije dovoljna. Potrebni su praksa, strani jezici, rad sa podacima, digitalne veštine.
IT opstaje, ali nejednako
Interesovanje za IT studije nije nestalo, ali se razlikuje od fakulteta do fakulteta. Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu za 720 mesta prijavilo se 1.045 kandidata – solidno, ali daleko od psihologije. Na Softverskom inženjerstvu i IT-u FTN-a u Novom Sadu za 80 mesta konkurisalo je 188 kandidata, odnosno 2,4 po mestu. Elektronski fakultet u Nišu je, kao što rekoh, ostao sa više mesta nego kandidata – 432 prijavljena za 540 budžetskih mesta.
Šta ovo govori o nama
Ovo nije samo problem upisa. Ovo je sistemski nesklad koji košta i privredu i mlade ljude. Dok poslodavci u mašinstvu i građevini lome ruke nad praznim konkursima, na psihologiji se mladi bore za mesto koje im, statistički gledano, ne garantuje posao u struci. Naravno, nije sve u brojkama – psiholozi su potrebni društvu, posebno u vreme kada je mentalno zdravlje sve važnija tema. Ali kada na četiri oglasa dođe 150 prijava, nešto nije u ravnoteži.
Sa druge strane, inženjerski fakulteti imaju problem imidža. Mašinstvo i građevina ne zvuče uzbudljivo kao psihoterapija ili medicina. Mladi ne vide perspektivu, iako tržište vapi za njima. Ovo je delimično i posledica toga što se u srednjim školama ne radi dovoljno na informisanju o realnim potrebama privrede. Karijerno vođenje je u Srbiji i dalje tabu tema – retko ko će srednjoškolcu reći: "Znaš, inženjeri zarađuju više od psihologa, a posao im je sigurniji."
Zaključak? Dok se ne uspostavi bolja veza između obrazovanja i tržišta rada, imaćemo generacije mladih koji su završili popularne fakultete, ali rade poslove van struke – i poslodavce koji ne mogu da nađu inženjera ni za mleko. Ovo nije problem koji će rešiti jedna akcija ili jedan zakon. Ovo je pitanje sistemskog planiranja, karijernog vođenja i – iskrenog razgovora sa mladima o tome šta ih čeka posle diplome. Jer lepa diploma ne plaća račune. Dobre račune plaća posao koji se traži.
Izvor: Biznis.rs, 6. avgust 2026.
💬 0 komentara