Nema više izgovora da na vašem imanju nema šta da se fotografiše. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije raspisalo je osmi po red foto-konkurs „Ptice Srbije“ koji traje do 15. septembra, a najbolje fotografije će krasiti kalendar za 2027. godinu. Iako zvuči kao još jedna lepa vest za ljubitelje prirode, ova priča ima mnogo dublji značaj za poljoprivredu Srbije. Jer ptice, te iste koje tokom berbe često prokunemo, zapravo su naši najverniji saveznici u borbi protiv štetočina.
Zašto je ovo važno i za poljoprivrednike
Decenijama unazad, odnos poljoprivrednika prema pticama svodi se na jednostavnu jednačinu – kljun i kandže jednaki su šteti na usevu. Retko ko stane da razmisli koliko senica, sova ili čak vrana tokom jedne sezone pojede insekata, gusenica i glodara. DZZPS već sedam godina unazad, kroz ovaj konkurs, pokušava da preokrene tu percepciju. Ideja je jednostavna: umesto da pticu vidite kao neprijatelja, pogledajte je kao biološkog kontrolora koji vam smanjuje potrebu za pesticidima.
Kalendar koji izlazi iz ovog konkursa nije običan zidni ukras. On stiže u ruke svih članova Društva, a dostupan je i u Jato internet prodavnici za sve koji nisu članovi – uključujući i poljoprivrednike. To znači da poljoprivrednik iz Vojvodine ili stočar sa Zlatibora mogu da nabave kalendar i svakodnevno gledaju fotografije koje prikazuju ptice upravo u ambijentu kakav i sami poznaju. Malo koja promocija biološke raznolikosti može biti tako direktna i prilagođena.
Tri nagrade, potpuna sloboda, veći efekat
Ove godine uvedena je značajna novina – nema uske teme koja bi sputavala maštu. Raniji konkursi su imali specifične okvire poput „Ptice vlažnih staništa“ ili „Gnežđenje u urbanim sredinama“, ali sada je naziv jednostavno „Ptice Srbije“. To otvara vrata svima – od čaplje na kanalu u ravničarskom ataru, preko golubice na lozi u Župi, do beloglavog supa na liticama Zlatibora. Ako ptice žive na vašem imanju, one su tema.
Poljoprivrednici su naši najvažniji partneri u očuvanju ptica, jer na svojim imanjima često viđaju vrste koje mi retko beležimo. Ovaj konkurs je prilika da pokažu kako ptice i čovek mogu da žive u skladu. — izvor iz DZZPS-a
Dodeljuju se tri nagrade, a svi čiji radovi uđu u uži izbor za kalendar biće predstavljeni na društvenim mrežama Društva u zasebnim objavama. Za poljoprivrednike koji žele da promovišu svoje gazdinstvo ili kraj u kom žive, ovo je ozbiljna prilika – objave na profilima DZZPS-a imaju značajan domet među ljubiteljima prirode i potencijalnim turistima. I ne, ne treba vam profesionalni fotoaparat. Savremeni pametni telefoni sasvim su dovoljni da uhvate autentičan susret čoveka i ptice.
Rok za prijem radova je 15. septembar, što znači da je ostalo nešto manje od pet nedelja. Fotografije se šalju na adresu Društva, a svi detalji su objavljeni na sajtu DZZPS-a. Ako imate fotografiju ptice snimljene na vašem imanju, na njivi, u voćnjaku ili u dvorištu – ovo je trenutak da je pošaljete.
Šta ovo znači za srpsku poljoprivredu
Sa pozicije urednika koji decenijama prati poljoprivredu, ovakvi konkursi su malo, ali važno pomoćno sredstvo u promeni svesti. Dok se državne strategije za organsku proizvodnju i dalje pišu na papiru, poljoprivrednici svakodnevno donose odluke na terenu. Ako nakon što vidi fotografiju senice u svom voćnjaku, neko pomisli „Možda ne moram da prskam baš sve što leti“ – to je vrednije od sto birokratskih instrukcija.
Kalendar DZZPS-a nije samo lep zidni ukras. On je podsetnik na biološku raznolikost koja je ključna za otpornost agroekosistema. U vreme kada se suočavamo sa sve učestalijim sušama i poplavama, ptice su jedan od najboljih indikatora zdravlja životne sredine. Ako ih nema na vašoj njivi, nešto ozbiljno nije u redu sa zemljištem ili okolnim staništima. Nije reč o pukoj estetici – reč je o opstanku proizvodnje.
Naravno, ne treba očekivati da će jedan foto-konkurs rešiti problem prekomerne upotrebe pesticida ili nestašice vode. Ali svaka kap koja dubi kamen – i svaka fotografija koja otvori oči. Posebno kada se ta fotografija svakodnevno gleda na zidu kuće ili kancelarije tokom cele godine.
Autorski stav: Zašto bi svaki poljoprivrednik trebalo da učestvuje
Nemojte da vas zavara ukalupljeno mišljenje da su foto-konkursi samo za profesionalce sa skupom opremom. DZZPS ne traži savršenu umetničku fotografiju – traži ono što jeste: autentičan susret čoveka i ptice. Savremeni pametni telefoni imaju kamere koje mogu da uhvate i detalje kakve su pre deset godina beležili samo skupi fotoaparati. Dovoljno je izaći u zoru na njivu i sačekati trenutak – crvendać na ručki motike, roda na gnezdu pored ambara ili jastreb iznad silosa.
Ako ništa drugo, ovo je prilika da se vaše gazdinstvo pojavi na društvenim mrežama Društva koje prati više desetina hiljada ljudi. U vreme kada je promocija ruralnog turizma i seoskih domaćinstava sve važnija, svaka besplatna objava je dobrodošla. Ne morate biti vrhunski fotograf – dovoljno je da volite ono što radite i pticu koja vam deli imanje.
Poslednji put kada sam pisao o ovom konkursu, pre tri godine, jedan poljoprivrednik iz okoline Negotina javio se da je osvojio drugu nagradu. Fotografisao je belu rodu kako lovi skakavce na njegovom kukuruzištu. „Nisam ni znao da su rode toliko korisne, mislio sam samo da su lepe“, rekao je tada. Eto, i to je uspeh.
Postanite deo priče. Fotografišite ptice na svom imanju, pošaljite rad do 15. septembra, i možda baš vaša fotografija krasi kalendar 2027. godine. Jer, na kraju krajeva, ko bolje od nas poljoprivrednika poznaje ptice koje svakodnevno dele našu muku i rad?
Izvor: AgroFin, 11. avgust 2026.
💬 0 komentara