Dok većina Srbije traži hladovinu i osveženje, vinogradari su na terenu i broje dane. Temperatura već nedeljama ne pada ispod 38 stepeni, zemlja je suva, a nebo bez oblaka. Za sada, situacija nije alarmantna – ali svaki naredni dan bez kiše može da promeni sudbinu ovogodišnje berbe. Stevan Rajta, direktor Saveza vinara i vinogradara Srbije, za RTV je izneo ocenu koja zvuči umereno optimistično: parametri su dobri, ali sve visi o koncu.
Kada visok šećer nije dobra vest
Rajta je objasnio ono što svaki ozbiljan vinogradarski praktičar zna – dugotrajna suša ne uništava grožđe mehanički, već hemijski. Bobice gube vlagu, koncentracija šećera raste do ekstremnih nivoa, ali istovremeno opada sadržaj kiselina i drugih jedinjenja koja vinu daju telo, svežinu i kompleksnost. Rezultat može da bude vino koje je visokoalkoholno, pljosnato i bez harmonije.
Ovo nije prvi put da se suočavamo sa ovakvim izazovom. Klimatske promene već godinama menjaju vremenske obrasce u vinogradarskim regijama Srbije – od Fruške gore do Župe i Negotinske krajine. Ali ova godina, sa ekstremnim temperaturama u prvoj polovini avgusta, pokazuje koliko smo tanki na ledu između dobrog i prosečnog ili lošeg kvaliteta vina. Svaki stepen više, svaki dan bez rose, pomera granicu koju je nekada bilo lako držati pod kontrolom.
Šta kažu podaci i šta se vidi na terenu
Trenutna temperatura od 38 stepeni Celzijusa nije neuobičajena za vrh leta, ali kombinacija sa dugotrajnim sušnim periodom bez adekvatnih padavina predstavlja ozbiljan udar. Vinogradi u Srbiji su uglavnom u brdsko-planinskim područjima koja imaju bolju prirodnu drenažu i mikroklimu, ali čak i tamo, granica izdržljivosti se približava. Rajta je naglasio da su za sada parametri koji određuju budući rod zadovoljavajući, ali je jasno stavio do znanja da je svaki dan bez vlage korak ka pogoršanju.
Vinogradari koji imaju mogućnost navodnjavanja su u prednosti, ali veliki broj njih, posebno manji proizvođači, oslonjeni su isključivo na prirodne padavine. A te padavine, po svemu sudeći, ne dolaze. Upravo ova rečenica nosi težinu: ne radi se o tome da li će rod biti mali – prinosi za sada nisu drastično ugroženi – već o tome kakav će kvalitet biti. A u svetu vina, posebno onih koja pretendiraju na višu kategoriju, kvalitet je sve.
\nUkoliko se nastavi trenutna suša, može doći do problema koji bi uticali na kvalitet vina. Grožđe bi izgubilo kiseline i druge važne karakteristike neophodne za proizvodnju vrhunskog, harmoničnog vina — Stevan Rajta, direktor Saveza vinara i vinogradara Srbije
\n
Šta ovo znači za srpsko vinarstvo
Sa pozicije urednika koji prati poljoprivredu decenijama, moram da kažem – ovo je test za srpske vinare. Oni koji su ulagali u savremenu tehnologiju, sisteme za navodnjavanje i analizu tla, imaju veće šanse da izađu na kraj sa ovakvim vremenskim uslovima. Ali većina malih vinarija, koje čine okosnicu kvalitetne proizvodnje, nema taj luksuz. One se oslanjaju na iskustvo, intuiciju i – sreću.
Ova situacija treba da nas podseti na jednu staru istinu – vinarstvo nije samo umetnost, već i ratovanje sa prirodom. Onaj ko misli da može da se osloni isključivo na tradiciju i sreću, platiće ceh kada udare ekstremi. A oni, sudeći po prognozama, neće prestati. Sa druge strane, i berbe u godinama sa toplotnim stresom mogu dati izuzetna vina, ali samo ako vinogradar zna tačno kada da bere – ni previše rano, ni previše kasno. To znači svakodnevno praćenje parametara, degustacije u polju i brze odluke. Praktično, ovog avgusta se odlučuje o sudbini berbe 2026.
Zaključak urednika: Ne paničiti, ali biti spreman
Ono što Rajta poručuje, a što i ja podržavam, jeste da još nije vreme za uzbunu, ali jeste za intenzivno praćenje stanja. Svaki dan bez kiše sužava prozor za optimalnu berbu. Vinogradari koji imaju mogućnost treba da pripreme opremu za navodnjavanje, a svi – da pažljivo prate prognozu. Ako padne kiša u narednih desetak dana, kvalitet se može sačuvati. Ako ne, bićemo suočeni sa berbenim izazovom koji će testirati veštinu i iskustvo svakog proizvođača. Jedno je sigurno: vino iz ove godine će imati svoju priču – i neće svi moći da je ispričaju sa ponosom.
Izvor: AgroFin, 14. avgust 2026.
💬 0 komentara