Kad vam neko kaže da je tržište poljoprivredne mehanizacije "puklo", nemojte odmah da mu verujete. Jer, brojke za 2025. godinu govore drugačije – promet je porastao, ali je zarada nastavila da klizi nizbrdo. Na prvi pogled, paradoks. Na drugi, surova realnost u kojoj se trgovci sve više bore da od prometa naprave i dinar dobiti.
Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, koje je obradio naš portal, 296 kompanija koje se bave trgovinom na veliko poljoprivrednim mašinama, opremom i priborom prošle godine je ostvarilo ukupne prihode od 29,99 milijardi dinara, što je rast od 7,6 odsto u odnosu na 2024. Ali, dobit je istovremeno smanjena za 14,9 odsto i iznosi samo 455 miliona dinara. Drugim rečima – promet se vraća, a zarada neće ni da čuje za oporavak.
Zašto je ovo važno baš sada
Ovo nije jednogodišnji trzaj, nego nastavak trenda koji je počeo još 2024. godine. Tada su prihodi pali sa 33,04 milijarde dinara iz 2023. na 27,88 milijardi, odnosno za 15,6 odsto, dok je dobit prepolovljena – sa 1,07 milijardi na 535 miliona dinara. Dakle, u dve godine, dobit cele delatnosti je više nego prepolovljena, a broj kompanija koje posluju u minusu je porastao za skoro 74 odsto – sa 38 u 2023. na 56 u 2024. i čak 66 u 2025. godini.
Kad svaki peti trgovac mehanizacijom završi godinu u gubitku, to nije samo statistika. To znači da se lanac snabdevanja poljoprivredne mehanizacije u Srbiji polako, ali sigurno, sužava. A to na kraju oseti i onaj ko stoji u njivi i čeka rezervni deo.
Koncentracija koja boli
Ono što posebno upada u oči jeste izuzetna koncentracija tržišta. Najvećih pet kompanija po prihodu ostvaruje 43,5 odsto ukupnih prihoda cele delatnosti, prvih deset učestvuje sa 57,2 odsto, a prvih 20 sa čak 70,8 odsto. Praktično, trećina tržišta je u rukama deset firmi, a ostatak se deli na 286 kompanija koje se bore za preostale mrvice.
Najveći igrač, kompanija KITE, ostvarila je prihod od 6,27 milijardi dinara, što je oko 20,9 odsto ukupnog prometa svih 296 kompanija. Iako je to rast od 13,4 odsto u odnosu na 2024, i dalje je ispod 8,28 milijardi dinara iz 2023. godine. KITE, koja u svom programu ima i John Deere mehanizaciju, prošle godine je zabeležila dobit od 59,2 miliona dinara. Ali, evo zanimljivosti – najveći prihod ne znači i najveću dobit.
AgroMondo iz Futoga je sa 1,98 milijardi dinara prihoda ostvario dobit od 77,4 miliona dinara, što je više od KITE. Agropanonka MTZ Finke iz Novog Sada, sa 1,86 milijardi dinara prihoda, završila je sa 56,5 miliona dinara dobiti. A onda imate i Agromarket Machinery, koji je sa 1,65 milijardi dinara prihoda – na 285. mestu liste – godinu završio sa gubitkom od 2,8 miliona dinara. Eto vam slike koliko su razlike unutar delatnosti duboke.
Promet se vraća, ali marže su pod pritiskom kao nikada ranije. Onaj ko nema servis i rezervne delove, teško će preživeti — izjava iz kruga trgovaca poljoprivrednom mehanizacijom
Specijalizacija kao spas
Među kompanijama koje su prošle godine snažno povećale poslovanje posebno se izdvaja Agrosavet-Irrigation, specijalizovan za prodaju mašina za navodnjavanje. Prihod ove kompanije skočio je sa 377,5 miliona dinara u 2024. na 1,31 milijardu dinara u 2025. godini, odnosno za neverovatnih 246,6 odsto. Dobit je takođe porasla, i to značajno.
Ovo nije slučajnost. U vremenu kada se sve više priča o sušama, klimatskim promenama i navodnjavanju kao ključnom faktoru stabilne proizvodnje, trgovci koji su se opredelili za specijalizovana rešenja – sisteme za navodnjavanje, opremu za stočarske farme, preradu semena – prolaze znatno bolje od onih koji se drže samo klasične prodaje traktora i kombajna. Tržište je raznovrsno, ali među vodećim kompanijama ipak preovlađuju trgovci velikom i priključnom mehanizacijom, često uz prateće servise i rezervne delove.
Šta ovo znači za poljoprivrednika
Hajde da preslikamo ove brojke na teren. Kada trgovac mehanizacijom ima sve tanju dobit, on smanjuje zalihe, prolongira nabavku, traži jeftinije dobavljače. A to znači da poljoprivrednik koji treba novi traktor ili kombajn ima sve manji izbor, duže čeka isporuku i plaća više za servis. Koncentracija tržišta znači i manju konkurenciju, a manja konkurencija retko kad ide u korist kupca.
Sa druge strane, rast specijalizovanih trgovaca – poput onih za navodnjavanje – pokazuje gde je budućnost. Poljoprivreda koja se oslanja na kišu i sreću je prošlost. Onaj ko ulaže u sisteme koji smanjuju rizik, taj ima posla i u sušnim godinama.
Moja poruka
Ovo tržište neće ostati isto. Već sada vidimo kako se 66 kompanija muči da preživi, a taj broj će, po svemu sudeći, nastaviti da raste. Oni koji se ne budu prilagodili – specijalizacijom, boljim servisom, ili ulaskom u niše poput navodnjavanja – ostaće na cedilu. A poljoprivrednici? Oni će, kao i uvek, morati da biraju pametno. Jer, kako kaže stara izreka – ko nema, s njim se ne trguje. A u ovom sektoru, sve je manje onih koji imaju.
Izvor: Biznis.rs, 15. avgust 2026.
💬 0 komentara