Kad stočar krene da broji troškove, prvo što ga zaboli jeste račun za kabastu hranu. A opet, bez nje nema mleka, nema prirasta, nema ni plate. Zato vest iz Kragujevca deluje kao osveženje u moru generalnih preporuka kojima stočari najčešće dobijaju samo papir – bez ikakve veze sa onim što stvarno imaju na svojoj njivi.
Grad Kragujevac je, u saradnji sa Institutom za krmno bilje iz Kruševca, pokrenuo pilot projekat „Unapređenje stočarske proizvodnje“ koji je upravo ušao u ključnu fazu. Obilasci poljoprivrednih gazdinstava su završeni, uzorci hrane i zemljišta su uzeti, a sada sledi ono najvažnije – izrada preporuka krojenih tačno po meri svakog gazdinstva koje je učestvovalo.
Pilot koji ne gleda sve istim kalupom
Za razliku od uobičajenih projekata gde stručnjaci dođu, održe predavanje i odu, ova priča ima konkretan terenski rad. Ciljna grupa bili su proizvođači mleka, a ono što su istraživači iz Kruševca tražili nije samo broj krava ili litara – već ono što životinje jedu i na kakvom zemljištu ta hrana raste.
Zvuči jednostavno, ali svako ko je ikad probao da objasni rataru da mu je kukuruz lošeg kvaliteta zna koliko je osetljiva ova tema. Ipak, kako saznajem, stočari iz kragujevačkog kraja pokazali su izuzetnu zainteresovanost i spremnost za saradnju.
„Kad uzmete uzorak hrane sa jednog gazdinstva, vidite tačno gde je greška – da li u vremenu košnje, vrsti đubriva ili načinu skladištenja. To je informacija koja stočaru može da uštedi hiljade evra godišnje, ako je primeni“ – izvor blizak Institutu za krmno bilje iz Kruševca
Šta će stočari dobiti na papiru?
Analize su sada u laboratoriji. Na osnovu njih, stručnjaci Instituta izradiće konkretne preporuke za svako analizirano gazdinstvo. Ne „dajte više proteina“ ili „kosite ranije“ – već precizne upute koje uzimaju u obzir vrstu zemljišta, trenutni sastav hrane, broj grla i proizvodne ciljeve.
Po završetku svih analiza, biće organizovana i radionica za poljoprivrednike. Tu će stručnjaci predstaviti rezultate, objasniti nalaze i – ovo je ključno – dati odgovore na pitanja koja muče svakog stočara: kako da od iste parcele dobije više i bolje kabaste hrane, a da ne potroši budžet godine.
Ono što projekat čini posebno vrednim jeste činjenica da se ne bavi samo hranom. Uzeti su i uzorci zemljišta, što znači da preporuke mogu da pokriju i đubrenje, plodored, pa čak i izbor kultura za narednu sezonu.
Analiza: Individualni pristup – luksuz ili nužda?
Srpsko stočarstvo decenijama pati od prosečnosti. Državne subvencije se dele po grlu, a retko ko pita da li to grlo ima šta da jede ili kakva mu je genetika. Ovakvi projekti, iako piloti, pokazuju da se stvari mogu raditi drugačije – kada postoji volja lokalne samouprave i stručnih institucija.
Naravno, znam da je Kragujevac samo jedan grad, a stočara ima na hiljade od Subotice do Vranja. Ali baš zato ovakve primere treba zapamtiti. Jer kad stručnjaci iz Kruševca, koji znaju svaki flaš i svaku travku, izađu na teren i naprave plan za svako gazdinstvo – to nije samo projekat. To je dokaz da se znanje može pretvoriti u novac na selu.
Ostaje pitanje: hoće li država prepoznati ovaj model i proširiti ga na nacionalni nivo, ili će ostati još jedna lepa priča na sajtu lokalne samouprave?
Autohtoni pristup kao put napred
Za kraj, ono što me raduje jeste da stočari u ovom projektu nisu bili samo pasivni primaoci saveta. Pokazali su zainteresovanost i spremnost da urade nešto više od onog što su radili do juče. A to je, priznajte, retkost u vremenu kad se mnogi žale na državu, a ne menjaju ništa na svom imanju.
Nadam se da će rezultati analiza i preporuke koje dobiju biti dovoljno konkretni da se sledeće godine vidi razlika u mlečnosti i troškovima. A ako se to desi, neka ovo bude recept i za druge opštine.
Jer kabasta hrana nije samo hrana za stoku – ona je sirovina za profit. A ko to shvati, već je napravio prvi korak ka ozbiljnoj proizvodnji.
Izvor: Agro TV, 18. avgust 2026.
💬 0 comments