Dok se naši poljoprivrednici bore sa istim nebom, Nemci broje gubitke – tri miliona tona žitarica i uljane repice otišlo je u nepovrat od sredine juna. Nemački savez poljoprivrednih zadruga izbio je alarm, a južne pokrajine poput Bavarske i Baden-Virtemberga suočavaju se sa gubicima koji kod nekih useva dostižu i 20 odsto. Ovo nije samo njihov problem – kada jedna od najvećih evropskih poljoprivrednih sila kihne, cela regija oseti. I dok se zvaničnici utešno nadaju da će žetva biti dovoljna za domaće potrebe, brojke govore drugačije: gotovo pet miliona tona manje nego lane.
Šta se zapravo dogodilo?
Od sredine juna, ekstremne vrućine i ozbiljan nedostatak padavina pogodili su upravo one regije Nemačke koje su najosetljivije na sušu. Prema procenama Nemačkog saveza poljoprivrednih zadruga, ukupna ovogodišnja žetva žitarica iznosiće oko 40,6 miliona tona – što je za gotovo pet miliona tona manje u odnosu na prošlogodišnjih 45 miliona. Kukuruzu na pojedinim područjima preti potpuno sušenje, a stočna hrana postaje luksuz.
Najteže je na jugu. U Bavarskoj i Baden-Virtembergu gubici kod žitarica su dostigli 20 odsto, dok su sever i istok uglavnom na prošlogodišnjem nivou. Šlezvig-Holštajn, na primer, očekuje prinose približne prošlogodišnjim. Situacija se, međutim, naglo pogoršava što se ide južnije – a ukupna šteta za poljoprivrednike procenjuje se na oko 600 miliona evra.
Ovo je ozbiljan udarac za naše farmere, posebno na jugu zemlje. Gubici od 20 odsto kod žitarica i potpuno sušenje kukuruza na pojedinim područjima pokazuju koliko je ekstremna ova suša – iz Nemačkog saveza poljoprivrednih zadruga
Šta to znači za stočarstvo i transport?
Poseban problem predstavlja nedostatak hrane za stoku. U Baden-Virtembergu poljoprivrednicima je trenutno dostupno za 30 do 40 odsto manje stočne hrane nego što je uobičajeno u ovo doba godine. Osušene livade se gotovo uopšte ne obnavljaju, a slična situacija zabeležena je u Bavarskoj i Hesenu. Ako se suša nastavi, poljoprivrednici bi na jesen mogli biti primorani da ranije šalju deo stoke na klanje – jednostavno zato što neće imati čime da ih hrane.
Suša istovremeno otežava transport poljoprivrednih proizvoda. Niski vodostaji na pojedinim rekama ograničili su kapacitet teretnih brodova, koji trenutno na nekim deonicama mogu da prevoze svega trećinu uobičajenog tereta. Jedan brod na unutrašnjim plovnim putevima može da zameni oko 40 potpuno natovarenih kamiona, zbog čega drumski i železnički transport ne mogu brzo da nadomeste manjak.
Analiza – šta ovo znači za nas?
Kada Nemačka, kao jedan od najvećih proizvođača i izvoznika žitarica u Evropi, izgubi tri miliona tona, to se neminovno odražava na tržište. Iako stručnjaci tvrde da će žetva biti dovoljna da pokrije potrebe Nemačke i da se ne očekuje značajan rast cena hleba i peciva, jer je udeo žitarica u konačnoj ceni proizvoda relativno mali – ipak, energetski troškovi, radna snaga i administrativni troškovi ostaju glavni pritisci.
Za srpske poljoprivrednike ova vest ima dve strane. S jedne strane, smanjenje nemačkog izvoza može otvoriti prostor za naš izvoz – posebno ako se setimo Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom i mogućnosti plasmana na tržišta koja Nemačka pokriva. S druge strane, suša ne pogađa samo Nemce – i kod nas su temperature bile ekstremne, a padavine nedovoljne. Ako se ovakav scenario ponovi na Balkanu, posledice bi mogle biti još ozbiljnije.
Posebno je zabrinjavajuća situacija sa stočnom hranom. Nemačka je veliki proizvođač mleka i mesa, a smanjenje dostupnosti stočne hrane za 30-40 odsto može izazvati lančanu reakciju – manje stoke, manje mesa, veće cene. Iako se to neće odmah preliti na naše tržište, svaki poremećaj u velikim evropskim ekonomijama na kraju dođe i do nas.
Zaključak
Suša u Nemačkoj nije samo njihov problem – to je signal za sve nas. Tri miliona tona izgubljenih žitarica i 600 miliona evra štete pokazuju koliko je poljoprivreda osetljiva na vremenske ekstreme. Dok Nemci broje gubitke, mi treba da gledamo kako da zaštitimo svoje useve i stoku. Jer kada priroda zategne, nema tu mnogo prostora za grešku – a ko ne računa unapred, platiće skupo.
Izvor: Agro TV, 19. avgust 2026.
💬 0 comments