Dok naši proizvođači broje dinare za svaki litar mleka, komšije su oborile sve rekorde u jednoj sasvim drugoj priči. Ne radi se o tehnologiji ni nafti, već o knjigovodstvu i poreskom savetovanju. U 2025. godini, hrvatski stručnjaci su izvučili 9,6 miliona evra dobiti bez angažovanja novih ljudi. Ovo nije suva statistika, već ogledalo u kojem bi naši agrarni menadžeri trebalo hitno da se pogledaju.
Pozadina priče o efikasnosti bez novih ruku
Da bismo shvatili težinu ovih brojki, moramo se vratiti nekoliko godina unazad i pažljivo pratiti trendove na tržištu. Prema podacima kompanije CompanyWall, u delatnosti poreskog savetovanja tokom 2025. poslovalo je 60 društava. To je četiri više nego godinu ranije i čak 16 više nego 2020. godine. Ipak, rast broja firmi samo je deo priče koju prate Financije.hr. Prava priča krije se u odnosu između uloženog rada i izvučenog profita. Ukupni prihodi društava registrovanih za ovu delatnost porasli su gotovo 33 odsto, na 33,35 miliona evra. Ono što je za nas najvažnije kao gazdama jeste da se takav rast dogodio bez povećanja broja zaposlenih.
Ko uzima najveći deo kolača na tržištu
Naprotiv, njihov broj smanjen je sa 320 na 318, što govori o ogromnoj optimizaciji poslovanja. Prihodi su u pet godina povećani sa 16,26 na 33,35 miliona evra, odnosno za nešto više od 105 odsto. Dobit je istovremeno porasla sa 4,60 na 9,62 miliona evra, što je povećanje od 109 odsto. Broj zaposlenih povećan je znatno sporije, sa 224 na 318, odnosno za oko 42 odsto. Razlika između današnjeg tržišta poreskog savetovanja i onoga iz 2020. prilično je velika.
Kada zavirite u strukturu ovog rasta, vidite ono što viđamo i u našem agraru – krupni igrači gutaju manje. Posebno se izdvaja PricewaterhouseCoopers Savjetovanje, koje je u 2025. ostvarilo gotovo polovinu prihoda cele posmatrane delatnosti. Deset najvećih poreskih savetnika prema dobiti u 2025. zajedno je ostvarilo 26,61 miliona evra prihoda i 7,83 miliona evra dobiti. To predstavlja 79,8 odsto ukupnih prihoda i čak 81,3 odsto ukupne dobiti cele delatnosti.
Istovremeno tih deset društava ima 213 zaposlenih, odnosno oko 67 procenata svih zaposlenih. Drugim rečima, vodećih deset društava sa dve trećine zaposlenih ostvaruje više od četiri petine ukupne dobiti sektora. Prosečna dobit po zaposlenom među deset vodećih iznosi oko 36.700 evra. Kod preostalih društava zajedno iznosi približno 17.100 evra. Velika razlika među vodećim društvima vidi se u profitnim maržama.
Sektor je istovremeno povećao prihode za trećinu i još brže povećao dobit, što pokazuje snažan povratak profitabilnosti — Analiza Financije.hr
Najvišu među deset vodećih ima Porezni savetnik Damir Brajković. Na nešto više od 250.000 evra prihoda ostvarena je dobit od 171.500 evra, što daje maržu od približno 68,6 odsto. U 2024. svaki zaposleni u ovoj delatnosti u proseku je generisao oko 78.400 evra prihoda. U 2025. taj je iznos dostigao gotovo 104.900 evra. Rast produktivnosti iznosi oko 34 odsto u samo jednoj godini. Još je veća promena kod dobiti po zaposlenom. Ona je povećana sa približno 18.200 na 30.300 evra, odnosno za više od 66 odsto.
Šta ova efikasnost znači za srpsku poljoprivredu
Kao neko ko decenijama prati agrar, moram da vas pitam – kada ste vi poslednji put povećali produktivnost za 34 odsto bez novih radnika? Ovo nije priča samo o poreskim savetnicima, već o načinu na koji se vodi biznis na Balkanu. Profitna marža vratila se blizu 29 procenata. Ukupna dobit od 9,62 miliona evra na 33,35 miliona evra prihoda znači da je agregatna profitna marža sektora u 2025. iznosila približno 28,9 posto. Godinu pre bila je tek 23,2 odsto. Naše gazdinstvo često radi sa maržom koja je jednocifrena, pa nam ovi brojevi deluju kao naučna fantastika.
Koncentracija nije vidljiva samo kod dva vodeća društva, što je trend koji vidimo i u otkupu žita ili mleka kod nas. Veliki međunarodni igrači i dalje kontrolišu glavninu tržišta, ali među manjim društvima pojavila se grupa veoma profitabilnih specijalizovanih savetnika. Prosečno društvo u sektoru 2020. ostvarivalo je oko 370.000 evra prihoda i 105.000 evra dobiti. U 2025. prosečni iznos je povećan na približno 556.000 evra prihoda i 160.000 evra dobiti. To je put kojim moraju ići i naše porodične farme ako žele da prežive ulazak u evropske tokove.
Mnogi naši proizvođači i dalje veruju da je rešenje u većem broju grla ili većem broju hektara, a ne u pametnijem upravljanju. Ovaj primer iz susedstva jasno pokazuje da znanje i organizacija donose više od pukog obima proizvodnje. Ako ne naučimo da cenimo stručnost i efikasnost koliko i traktor, ostaćemo zauvek na margini profita.
Zaključak urednika
Na kraju dana, ovi brojevi iz Hrvatske nisu samo statistika za poreske inspektore, već signal za sve nas koji živimo od zemlje i posla. Efikasnost nije u tome da zaposlite više ljudi, već da svaki čovek i svaki dinar rade pametnije. Dok mi brojimo subvencije po grlu, tamo se mere prihodi po zaposlenom koji premašuju sto hiljada evra. Ako ne naučimo da cenimo znanje i organizaciju koliko i traktor, ostaćemo zauvek na margini profita.
Izvor: Biznis.rs, 4. septembar 2026.
💬 0 comments