Pariz spasava svoje njive milijardom evra nakon razorne suše

Pariz spasava svoje njive milijardom evra nakon razorne suše

Dok se kod nas još uvek prebiraju klasja izgorela na julskom suncu, sa zapada stiže vest koja menja pravila igre. Francuska vlada nije čekala jesenje račune da vidi koliko je izgubila, već je odmah otvorila državnu kasu.

Agro Urednik 4 min čitanja 5 pregleda

Dok se kod nas još uvek prebiraju klasja izgorela na julskom suncu, sa zapada stiže vest koja menja pravila igre. Francuska vlada nije čekala jesenje račune da vidi koliko je izgubila, već je odmah otvorila državnu kasu. Reč je o istorijskom paketu pomoći vrednom više od milijarde evra. Ovo nije samo novac, već poruka svakom proizvođaču da nije sam protiv nevremena.

Kada nebeska vrata ostanu zaključana

Leto 2026. godine ostaće upamćeno po temperaturama koje su topile asfalt i sušile koren useva pre vremena. Zapadna Evropa se suočila sa jednim od najtežih toplotnih talasa u poslednjoj deceniji. U Parizu su shvatili da čekanje zvaničnih procena štete znači siguran bankrot za hiljade porodica. Ministarka poljoprivrede Ani Ženevar je povukla potez koji retko viđamo u birokratskim mašinama. Ona je prepoznala da poljoprivreda nije samo stavka u budžetu, već pitanje opstanka sela. Kada pogledate kako funkcionišu razvijene zemlje, vidite da je država partner, a ne samo kontrolor koji deli kazne. Ovaj sistem solidarnosti se tamo ne shvata kao milostinja, već kao nacionalna obaveza.

Razrada plana CASI i konkretni iznosi

Vlada u Parizu je jasno stavila do znanja da je primarni cilj očuvanje likvidnosti poljoprivrednih gazdinstava. Najveći deo sredstava, tačno 520 miliona evra, biće usmeren kroz nacionalni sistem solidarnog obeštećenja. Ovaj program služi za nadoknadu gubitaka u proizvodnji izazvanih ekstremnim vremenskim uslovima. Obećano je da će isplata avansa i naknada biti ubrzana kako bi pomoć što pre stigla do proizvođača. To je ključna razlika između efikasne i birokratske države.

Pored direktnog novca, plan predviđa i veće učešće države u plaćanju socijalnih doprinosa poljoprivrednika. Najugroženija gazdinstva dobiće i poreske olakšice kroz smanjenje poreza na poljoprivredno zemljište. Francuska vlada će istovremeno formirati novi fond za ponovno pokretanje poljoprivrede. Sredstva će, između ostalog, biti korišćena za kupovinu stočne hrane i semena. Takođe je predviđena nadoknada štete nastale u požarima, kako bi proizvođači mogli da nastave rad uprkos posledicama suše.

Dodatna podrška biće obezbeđena kroz sistem naknade za poljoprivredne katastrofe. On pokriva gubitke koje nije moguće osigurati, uključujući štetu na višegodišnjim zasadima i vinogradima. Vlada će omogućiti i ciljana odstupanja od pojedinih pravila Zajedničke poljoprivredne politike EU kada to budu zahtevali klimatski uslovi. Francuska će, takođe, produžiti i postojeće subvencije za kupovinu đubriva i poljoprivrednog dizela. Paket mera, nazvan CASI, deo je odgovora vlade na klimatske promene.

Za običnog čoveka na traktoru, ovo znači razliku između toga da li će jesen dočekati sa setvom ili sa praznim džepovima. Likvidnost je krvotok svakog gazdinstva, a kada ona presahne, nema ni prolećne setve. Francuski primer pokazuje da država mora da preuzme rizik koji pojedinac ne može da podnese. Kod nas se poljoprivrednik često ostavlja sam da se bori sa elementarnim nepogodama dok se vode rasprave o procentima.

Cilj je očuvanje likvidnosti gazdinstava, sprečavanje bankrota i obnova proizvodnje u najkraćem mogućem roku — Ani Ženevar, francuska ministarka poljoprivrede

Šta ova milijarda znači za srpskog ratara

Ovde dolazimo do suštine koja nas boli u Srbiji više od same suše. Dok Francuska izdvaja milijarde evra za saniranje štete, kod nas se često raspravlja da li će subvencije biti isplaćene na vreme. Analiza ovog paketa otkriva da nije reč samo o novcu, već o sistemu koji štiti čoveka. Uključena je i dodatna socijalna i psihološka podrška, što je kod nas tabu tema. Poljoprivrednik nije mašina, već čovek pod ogromnim stresom koji kada izgubi letinu, gubi i volju.

Mere poput smanjenja poreza na zemljište direktno utiču na cenu koštanja proizvodnje. To je ono što naši proizvođači godinama traže kroz udruženja, ali retko dobijaju na poklon. Odstupanja od pravila EU pokazuju fleksibilnost koju naša administracija često nema ni u teoriji. Mi se često krijemo iza propisa dok nam njive gore, a tamo propise menjaju da bi spasili njive. To je razlika između administracije koja služi građanima i one koja služi samoj sebi.

Država se meri postupcima a ne obećanjima

Na kraju dana, brojke govore više od hiljadu reči i ne lažu. Milijarda evra je ozbiljan novac koji pokazuje ozbiljnu nameru Pariza prema svom selu. Za nas u Srbiji ovo treba da bude lekcija, a ne samo vest za čitanje uz kafu. Poljoprivreda će uvek biti izložena riziku, ali način na koji država reaguje definiše budućnost tog sektora. Francuska je pokazala da zna ko hrani naciju i da to ne sme da zaboravi.

Ako želimo da naši ljudi ostanu na svojim imanjima, moramo naučiti da cenimo njihov rad i kroz dela, a ne samo kroz parole. Suša će opet doći, pitanje je samo kada. Tada ćemo videti da li smo naučili nešto od ove milijarde ili ćemo opet brojati izgubljene nade.


Izvor: Agro TV, 5. septembar 2026.

💬 0 komentara