Tišina u betonskim silosima ovog septembra glasnija je od buke kombajna koji još uvek rade po vojvođanskim njivama. Dok berzanske liste zaključno sa 5. septembrom 2026. godine beleže rast cena, proizvođači su povukli ručnu kočnicu i odbijaju da prodaju rod odmah. Na Produktnoj berzi vlada čudan paradoks gde tražnja raste, a robe nema jer ljudi čekaju bolji trenutak za naplatu svog truda. Ovo nije suva statistika za kancelarije, već ogledalo nervoze koja vlada u svakom domaćinstvu koje živi od zemlje.
Strategija čekanja usred žetve
Obično septembar donosi lavinu robe na tržište, pritisak na cene i priče o dampingu, ali ove godine scenario je drugačiji. Proizvođači su očigledno bolje informisani ili su jednostavno primorani da računaju drugačije zbog visokih ulaznih troškova tokom godine. Istorijski gledano, rana prodaja često znači i nižu cenu, pa se čini da su poljoprivrednici naučili lekciju iz prethodnih sezona. Kontekst poljoprivredne proizvodnje u Srbiji se menja, i ovo zadržavanje robe signalizira da gazde više ne veruju u početne ponude otkupljivača.
Smanjena ponuda na berzi nije slučajna pojava, već rezultat svesne odluke vlasnika zaliha. Dok se žetva suncokreta, soje i kukuruza privodi kraju ili je u punom jeku, logično bi bilo očekivati veliki promet. Međutim, nesklad između onoga što kupci nude i onoga što prodavci traže stvorio je zid. Ovaj jaz nije samo brojčani, već i psihološki, gde svaka strana pokušava da proceni kuda će se kretati tržište žitarica u narednih nekoliko meseci.
Šta ovo znači za čoveka koji gleda u pun koš? To znači da papirne vrednosti ne plaćaju račune dok se roba ne utovari u kamion. Svaki dan čekanja je rizik, ali i potencijalna dobit ako se tržište okrene u vašu korist.
Cene rastu dok promet stagnira
Na tržištu kukuruza situacija je jasna kao dan jer su kupci pokazali znatno veće interesovanje za rod 2026. godine. Cenovni raspon se kretao od 19,20 do 19,80 dinara po kilogramu bez PDV-a što je solidan pokazatelj trenutnog stanja. Ponderisana cena iznosila je 19,43 dinara, što sa porezom iznosi 21,37 dinara, što predstavlja rast od 1,13 odsto u odnosu na prethodnu nedelju. Tek pred sami kraj nedelje zaključen je jedan ugovor za kukuruz bez analize na aflatoksin po ceni od 19,70 dinara po kilogramu.
Kod pšenice priča je obrnuta jer je tražnja pojačana, ali ponuda je ostala veoma ograničena na tržištu. Ugovori su zaključivani po cenama od 20 do 20,50 dinara po kilogramu bez PDV-a tokom proteklih dana. Ponderisana cena bila je 20,19 dinara, odnosno 22,21 dinara sa PDV-om, što je skromnih 0,42 odsto više nego prethodne sedmice. Posebno se izdvaja pšenica sorte Ikona, sa najmanje 16 odsto proteina, koja je prometovana po znatno višoj ceni od 22,20 dinara po kilogramu.
Ljudi nisu ludi da prodaju ispod cene proizvodnje kada vide da kupci dižu ponudu. Soja je najbolji primer, nude i do 56,50 dinara, a džakovi stoje zatvoreni. — Predstavnik udruženja ratara iz Vojvodine
Najdramatičnija situacija je na tržištu soje gde je ponuda tokom cele nedelje potpuno izostala uprkos visokim cenama. Kupci su zbog nedostatka robe postepeno povećavali cenu koju su spremni da plate, pa se tražnja kretala od 55 do 56,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ni viša cena, međutim, nije podstakla proizvođače i druge vlasnike robe na prodaju, pa nije zaključen nijedan berzanski ugovor. Za razliku od soje, na tržištu suncokreta beležena je neprekidna tražnja uz relativno stabilne cene tokom septembra. Ugovori su zaključivani po 52 do 52,20 dinara po kilogramu, dok je prosečna cena dostigla 52,16 dinara, odnosno 57,38 dinara sa PDV-om.
Šta ovo znači za vaš džep
Ovakvo stanje na berzi poljoprivrednih proizvoda šalje jasnu poruku svakom proizvođaču koji sada drži robu u skladištu. Ako kupci dižu cene soje i kukuruza uprkos tome što nema prometa, to znači da im je roba hitno potrebna za preradu. To je pozicija moći za proizvođača koji ima gde da uskladišti zrno i ko može da sačeka jesen. Međutim, treba biti oprezan jer likvidnost je često važnija od potencijalnog budućeg profita za mnoge. Mnoga gazdinstva imaju kredite i obaveze koje čekaju novembar, pa će pritisak na prodaju verovatno porasti kasnije u jesen.
Analiza pokazuje da je tržište u fazi ispitivanja gde svaka strana meri snagu pre finalnog dogovora. Kupci testiraju koliko mogu da spuste cenu, a prodavci koliko mogu da je podignu a da ne ostanu bez robe. Kod stočnog ječma nije bilo značajnije aktivnosti, što govori da je tu tržište zasićeno ili da nema hitne potrebe za hranom. Početkom nedelje kupci su nudili od 17,80 do 18 dinara, dok su prodavci tražili od 18 do 18,30 dinara po kilogramu. U drugom delu nedelje kupci su se povukli, pa trgovanja nije bilo što je važan signal za setvenu strukturu.
Pametna prodaja traži hladnu glavu
Na kraju dana, brojke sa berze su samo jedan deo slagalice za vašu ekonomiju. Istina je da su kukuruz i pšenica poskupeli, ali to poskupljenje je minimalno, ispod jednog i po procenta ukupno. Pravo pitanje nije da li će cena biti 19,80 ili 20 dinara, već da li ćete imati novac za gorivo i đubrivo kada budu potrebni. Soja je trenutno zlatna koka, ali bez prometa ta vrednost je samo na papiru za vas.
Ako imate uslove za čuvanje, soja i kvalitetna pšenica poput Ikone mogu sačekati bolju priliku na tržištu. Ali nemojte dozvoliti da vas nada košta više od realnosti koju živite svakog dana. Tržište u Srbiji ume da bude nemilosrdno prema onima koji čekaju savršen trenutak koji nikada ne dolazi. Proračunajte svoje troškove do poslednjeg dinara, pa tek onda donesite odluku da li ćete robu prodati danas ili je držati za neka bolja vremena.
Izvor: Agro News, 5. septembar 2026.
💬 0 comments