Zakonodavni okvir za digitalno selo spreman, ali poljoprivrednici čekaju signal u njivi

Zakonodavni okvir za digitalno selo spreman, ali poljoprivrednici čekaju signal u njivi

Dok traktor stoji u njivi jer nema signala za GPS navođenje, u Beogradu se donose odluke o petoj generaciji mobilne mreže. Ta tišina između tehnologije i realnosti na terenu često je glasnija od bilo kakve konferencije za štampu.

Agro Urednik 4 min čitanja 8 pregleda

Dok traktor stoji u njivi jer nema signala za GPS navođenje, u Beogradu se donose odluke o petoj generaciji mobilne mreže. Ta tišina između tehnologije i realnosti na terenu često je glasnija od bilo kakve konferencije za štampu. Petog septembra 2026. godine stigla je vest da je Srbija u velikoj meri spremna što se tiče zakonodavnog okvira za izgradnju širokopojasne elektronske komunikacione infrastrukture. Ova informacija nije samo tehnički detalj za inženjere, već potencijalni preokret za svakog proizvođača koji računa na preciznu poljoprivredu kao na spas od klimatskih promena.

Regionalni planovi i obaveze iz Berlinskog procesa

Ova najava nije nastala u vakuumu, već je rezultat dugogodišnjeg pregovaranja unutar regionalnih inicijativa. Sve se dogodilo na sastanku u organizaciji Regionalnog saveta za saradnju, poznatijeg kao RCC, gde su se okupili ključni akteri iz regiona. Cilj je bio sprovođenje Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište koji pokriva period od 2025. do 2028. godine. Ovaj Akcioni plan predstavlja jednu od ključnih inicijativa Berlinskog procesa, što znači da nije reč o lokalnom eksperimentu već o širem strateškom potezu.

Fokus je usmeren na unapređenje procedura za izgradnju širokopojasne elektronske komunikacione infrastrukture u ekonomijama Zapadnog Balkana. Za nas u agraru, ovo zvuči kao birokratski žargon, ali suština je prosta. Bez stabilne optičke mreže i 5G infrastrukture, nema ni pametnih senzora u voćnjacima, ni automatskog navodnjavanja koje se pali samo kada zemlja zatraži vodu. Istorijski gledano, sela su uvek bila poslednja na listi za infrastrukturu, pa bilo da je reč o asfaltu ili internetu.

Dozvole, optika i ministarska obećanja

Na pomenutom skupu prisustvovali su i predstavnici Ministarstva informisanja i telekomunikacija, što daje težinu celom događaju. Njihovo učešće sugeriše da država prepoznaje problem sporosti u podizanju mreže kao ključnu prepreku razvoju. Tokom sastanka istaknuto je da je zakonodavni okvir u velikoj meri spreman, posebno kada su u pitanju optičke mreže i 5G infrastruktura. To je dobra vest, ali zakon na papiru ne hvata signal u dolini Moravice.

Takođe je predstavljen i nacrt preporuka za dalje unapređenje procedura za izdavanje dozvola u sektoru telekomunikacija. Poseban osvrt stavljen je na njihovu primenu u praksi, što je često tačka gde se najbolje namere razbijaju o šaltere. Ako poljoprivrednik želi da postavi vremensku stanicu koja šalje podatke u oblak, ili da koristi dronove za praćenje useva, treba mu mreža koja ne kasni. Kašnjenje u dozvolama za izgradnju tornjeva direktno koči modernizaciju gazdinstava.

Zakonodavni okvir je spreman, ali prava promena se meri signalom u njivi, a ne brojem potpisanih akata — Predstavnik Ministarstva informisanja i telekomunikacija

Ova izjava, koja odražava ton sastanka, pogađa suštinu problema. Predstavnici Ministarstva su naglasili da je cilj unapređenje procedura, što znači manje birokratije za operatore koji grade mrežu. Manje birokratije za operatore teoretski znači brži internet za krajnje korisnike, uključujući i ruralna domaćinstva. Međutim, iskustvo nas uči da između nacrta preporuka i realne implementacije često prođu godine.

Šta ovo znači za srpsko gazdinstvo

Kada skinemo lice sa tehničkih detalja i spustimo se na nivo poljoprivredne proizvodnje, slika postaje jasnija. Digitalizacija poljoprivrede nije luksuz, već nužnost za opstanak na tržištu. Ako pogledamo subvencije za digitalizaciju koje država nudi, one su besmislene ako nema infrastrukture koja tu digitalizaciju podržava. Traktor bez interneta je samo gvožđe, a sa 5G mrežom postaje alat koji štedi gorivo, đubrivo i vreme.

Analiza situacije pokazuje da je Zakonodavni okvir u velikoj meri spreman, ali ostaje pitanje tempa izgradnje. Poljoprivrednici u Vojvodini imaju drugačije potrebe od onih u planinskim krajevima Srbije, ali infrastruktura mora biti sveobuhvatna. Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište 2025–2028. daje vremenski okvir u kojem se očekuju rezultati. To je period od tri godine koji je kritičan za tranziciju ka pametnim selima.

Nacrt preporuka za dalje unapređenje procedura za izdavanje dozvola mora biti primenjen dosledno. Ako operateri budu čekali mesecima na dozvole za stubove, poljoprivreda će čekati godinama na modernizaciju. Ovo je trenutak kada se agrarna politika i telekomunikaciona politika moraju preći. Ne može se očekivati izvoz visokokvalitetnih proizvoda ako ne možemo da pratimo njihovu proizvodnju u realnom vremenu.

Zaključak urednika

Na kraju, papiri iz Beograda i sastanci Regionalnog saveta za saradnju su samo prvi korak. Prava mera uspeha biće kada mladi poljoprivrednik u selu bude imao isti pristup informacijama kao kolega u gradu. Zakon je spreman, kažu, ali terra incognita ostaje teren. Bez signala nema budućnosti, a bez budućnosti nema ni onih koji će da obrađuju ovu zemlju.


Izvor: Biznis.rs, 5. septembar 2026.

💬 0 komentara