Pančevo je u septembru mirisalo na prašinu sa atarskih puteva i dogovore oko jesenje setve, kada sam čuo priču koja me vratila na ono osnovno — zašto se uopšte bavimo ovim poslom. Nenad Jovanović sa imanja MABER HERD BENEFIT ne krije zadovoljstvo, ali nije euforičan. On je čovek koji broji tone, a ne medijske nastupe. Njegovo višegodišnje poverenje u sortu Avenue nije nikakva nostalgija ni marketinška priča — to je hladan račun ratara koji zna da mu svaka greška u izboru semena košta celokupnu sezonu. I upravo zato me ta priča zadržala.
Kada je stabilnost postala luksuz
Srpsko ratarstvo je u poslednjoj deceniji prošlo kroz više šokova nego što bi jedna generacija poljoprivrednika trebalo da podnese. Cene đubriva divljaju, zakup zemljišta raste, a klima je postala nepouzdani saveznik. Prosečan ratar danas ne traži sortu koja će mu podariti rekord kad mu se posreći — traži sortu koja ga neće ostaviti na cedilu kada junski talas zakasni, a julski udari prerano. U takvoj aritmetici, rana pšenica više nije tehnička karakteristika. To je osiguravajuća polisa.
Avenue se na srpskom tržištu pojavila u trenutku kada su rani hibridi kukuruza počeli da pobeđuju u žetvi, a pšenica je sve češće stradala od toplotnog stresa. Ideja bila je jednostavna — završi ciklus pre nego što vrhunac leta zakuca na vrata. I pokazalo se da je ta ideja bila ispravna. Sezona 2025/2026. samo je potvrdila trend koji traje već nekoliko godina: sorta koja najranije sazreva ima najmanje šanse da je oluja, suša ili bolest pregaze u poslednjem trenutku.
Brojke sa imanja u Pančevu
Nenad Jovanović je Avenue sejao na svojim parcelama u optimalnom roku — od dvadesetog oktobra pa do prvih dana novembra. Sve dalje išlo je po planu koji genetika ove sorte dozvoljava. Na boljim parcelama, kombajn je izmerio oko 9,6 tona po hektaru. Ali ono što je za mene kao urednika važnije jeste drugi podatak.
Na najslabijim parcelama, uključujući i peskovito zemljište, prinos je premašio sedam tona po hektaru.
Ta razlika od dve i po tone na istom imanju, na istom semenu, sa istom agrotehnikom — govori o nečemu što marketing ne može da lažira. Govori o adaptibilnosti. Govori o sorti koja ima rezerve kada joj uslovi nisu idealni. A idealne uslove, iskreno, na našim poljima gotovo da više i nema.
Mi biramo Avenue jer nam daje sigurnost i ne podbacuje čak ni u teškim godinama — Nenad Jovanović, MABER HERD BENEFIT
Posebno me zanima segment koji poljoprivrednici često previde u javnim raspravama — ušteda na agrotehnici. Avenue ima nisko i čvrsto stablo, što znači da ne zahteva primenu regulatora rasta. To nije mala stvar. Svaki prolaz traktorom manje, svaki preparat manje, svaka briga oko poleganja manje. Kada saberete te sitnice na sto hektara, dobijete iznos koji lako pokrije jednu prosečnu platu. A kvalitet zrna u žetvi bio je na nivou koji zadovoljava i mlinare — hektolitarska masa u redu, vlaga niska, bez bolesti i štetočina.
Glasovi iz Šida, Mošorina, Ripnja i Laćarka
Nijedan dobar proizvod ne može da opstane na jednom imanju. Pravo merilo je kada se ista priča ponovi na različitim tipovima zemljišta, u različitim mikroklimama, kod ljudi koji se međusobno ne poznaju. I tu Avenue dobija ubedljivu potvrdu.
Miroslav Čavić iz Šida je na svojih pedeset jutara dobio odličan prinos, jer je očigledno poverovao u proverenu genetiku. U Mošorinu, Gera Nikolić se seća perioda od pre pet-šest godina, kada mu je predstavnik Galenike predložio da proba ovu sortu. Osam jutara zasejanih tada, sa prinosom od šest tona po jutru, bilo je dovoljno da se lojalnost stvori i zadrži do danas.
Na zemljištu pete i šeste klase u Ripnju, Dejan Subotić je probao Avenue na samo dva hektara — jer toliko može da rizikuje na slabom terenu. Dobijao je šest tona po hektaru, uz napomenu da je biljka izuzetno niska, ne poleže i odlično se bokori. Za manja gazdinstva, koja ne mogu da koriguju strukturu zemljišta skupim melioracijama, ovakva sorta je praktično blago.
Sa druge strane spektra, Željko Vukolić iz Laćarka beleži rezultat koji zvuči kao rekord — deset i po tona po hektaru. Kvalitet je pratio kvantitet, sa sadržajem proteina od 12 do 13 procenata i hektolitarskom masom od 82 do 83 kilograma. A Zoran Gluvakov iz Vetrenjača mlina u Jarkovcu dodaje ono što mlinari najviše cene — stabilnost. Sirovine koje ne variraju iz godine u godinu, jer je bez takve sirovine nemoguće držati kvalitet brašna u trgovini.
Računica koju tržište ne sme da ignoriše
E sad, da budem jasan kao urednik koji prati agrar Srbije više od dve decenije. Sorta Avenue nije čudesna. Ni jedna sorta nije. Ali ona ulazi u onu retku kategoriju rešenja koja rade posao kada vreme ne sarađuje. A vreme, složićemo se, sve manje sarađuje.
Srpski poljoprivrednik previše često sluša marketinške poruke sa sajamskih bina, a premalo razgovara sa komšijom koji je upravo skinuo usev. Avenue je upravo takva priča — tiha, terenska, bez pompe. Ušteda na regulatorima rasta je direktan dinar u džepu. Rani ulazak u žetvu je osiguranje od suše koja je u poslednjih deset godina postala pravilo, a ne izuzetak. Kvalitet zrna koji mlinari prepoznaju znači i lakši otkup po boljoj ceni. Sve se to sabira na godišnjem nivou.
Ovo je ranostasna sorta koja je izuzetno stabilna u prinosima, a mlinarima je to presudno — Zoran Gluvakov, Vetrenjača mlin, Jarkovac
Genetika ne može da popravi lošu agrotehniku, ali može da spase sezonu kada vreme okrene leđa. To je razlika između sorte koja obećava i sorte koja isporučuje. Avenue pripada onoj drugoj kategoriji.
Šta biramo za jesenju setvu
Na kraju, njiva ne laže. Kombajn na kraju avgusta pokaže istinu, bez obzira na to koliko je brošura bila lepo dizajnirana. Sorta Avenue je u sezoni 2025/2026. potvrdila ono što iskusni ratari već znaju — stabilnost vredi više od povremenih rekorda koji nose visok rizik. Podaci iz Pančeva, Šida, Mošorina, Ripnja i Laćarka slažu se u jednoj poruci.
Za one koji planiraju jesenju setvu, savet je jednostavan i proizilazi s terena, ne iz marketinškog odeljenja. Birajte ono što je provereno na vašem tipu zemljišta, u vašem kraju, kod vaših komšija. Ne ono što najlepše zvuči u televizijskom spotu. Jer pšenica se ne meri rečima — ona se meri tonama u bunkeru.
Izvor: Agromedia, 8. septembar 2026.
💬 0 komentara