Dok se domaćini ujutru bore sa cenom koncentrata i neizvesnom otkupnom cenom, država je na papiru zacrtala novi plan odbrane. Devetog septembra 2026. godine, Vlada Srbije donela je odluku koja bi trebalo da promeni način na koji se branimo od najgorih scenarija u stočarstvu. Formiran je Operativni štab za sprečavanje, suzbijanje i iskorenjivanje zaraznih bolesti životinja, ali ostaje pitanje da li će ova reč na sajtu Vlade stići do tovilišta i štala na vreme.
Zašto je država reagovala baš sada
Odluka nije doneta u vakuumu, već kao odgovor na pritisak koji se već mesecima oseća u struci. Aktuelna epizootiološka situacija zahteva bržu i čvršću ruku od one koju smo imali do sada u nadležnim institucijama. Istorijski gledano, svaki put kada se formiraju nova tela, poljoprivrednici očekuju konkretne rezultate, a ne samo administrativne promene. Ovaj potez vlade dolazi u trenutku kada su granice regiona postale propusnije za viruse nego za robu.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da fragmentisan rad različitih inspekcija i službi ostavlja rupe u sistemu kroz koje bolesti ulaze. Cilj ovog novog tela je da se te rupe zatvore pre nego što nastane šteta koju nije moguće sanirati novcem. Poljoprivrednici znaju da papir trpi sve, ali stoka ne trpi birokratske greške. Zato je važno pratiti da li će ovaj štab imati realnu moć ili će ostati samo još jedan sastanak u kalendaru funkcionera.
Šta tačno štiti novi Operativni štab
U zaključku koji je usvojen na sednici Vlade, jasno su navedene bolesti protiv kojih se ovo telo bori. U prvom planu nalazi se afrička kuga svinja, koja decenijama predstavlja noćnu moru za sve proizvođače mesa u Evropi i kod nas. Pored nje, štab će se baviti i kugom malih preživara, kao i bolešću plavog jezika koja napada ovce i goveda. Na listi su se našle i boginje ovaca i koza, čime je obuhvaćen gotovo celokupan spektar najopasnijih zaraza.
Zadatak štaba nije samo gašenje požara kada on već bukne, već mnogo više od toga. Oni će biti zaduženi za koordinaciju, usmeravanje i usklađivanje rada svih subjekata koji učestvuju u sprovođenju preventivnih mera. Ovo znači da bi veterinari, inspektori i lokalne samouprave konačno trebalo da govore istim jezikom kada je u pitanju kontrola zaraznih bolesti. Umesto prebacivanja odgovornosti, očekuje se lanac komandovanja koji funkcioniše od centra ka periferiji.
Obrazovanje ovog tela od posebnog je značaja imajući u vidu aktuelnu epizootiološku situaciju, naročito opasnost od afričke kuge svinja — Saopštenje Vlade Srbije
Na istoj sednici, Vlada je pokazala širi pristup bezbednosti usvajanjem Odluke o obrazovanju Tela za koordinaciju poslova informacione bezbednosti. Iako ovo deluje kao odvojena tema, jačanje sistema zaštite informacionog prostora Srbije utiče i na poljoprivredu. U radu ovog tela učestvovaće predstavnici ministarstava, bezbednosnih službi i Narodne banke Srbije, što govori o tome da država pokušava da sinhronizuje različite segmente bezbednosti. Donošenjem ove odluke dodatno se jača sistem, što bi trebalo da omogući bržu razmenu podataka i u agraru.
Da li će farmeri osetiti promenu na terenu
Suština cele priče nije u tome kako se telo zove, već da li će proizvođač u Toplici ili Bačkoj osetiti razliku. Ako koordinacija znači da će veterinarska služba brže reagovati na sumnjive slučajeve, onda je ovo korak u pravom smeru. Međutim, ako se sve završi na sastancima u Beogradu, a virus stigne u obor pre nego što stigne naredba, nismo napravili ništa. Preventivne mere moraju biti vidljive na granici i u svakom domu gde se drži stoka.
Najveći izazov biće usklađivanje rada svih subjekata, jer je tu često najviše trenja. Dosadašnja praksa pokazala je da kašnjenje u informisanju može koštati milione dinara i godine rada jedne generacije proizvođača. Afrička kuga svinja ne bira između velikih sistema i malih gazdinstava, pa zaštita mora biti univerzalna. Očekujemo da Operativni štab ima ovlašćenja da naloži akciju, a ne samo da predlaže mere koje će neko drugi možda sprovesti.
Ovo je trenutak kada se vidi da li država misli ozbiljno na očuvanje stočnog fonda ili samo gasi medijske požare. Poljoprivrednici ne traže nove zaključke, već sigurnost da njihova stoka neće biti ugrožena nemarnošću sistema. Vreme će pokazati da li je formiranje štaba početak rešavanja problema ili samo početak nove procedure.
Šta ovo znači za budućnost srpskog stočarstva
Formiranje ovakvih tela je nužno zlo u modernoj državi, ali samo po sebi nije lek. Pravi test će doći sa prvim slučajevima sumnje na oboljenje i brzinom reakcije terenskih službi. Ako se podaci budu razmenjivali brže, a mere sprovodile odlučnije, imaćemo razloga za zadovoljstvo. U suprotnom, ostaćemo na mrtvoj tački dok se bolest ne proširi nekontrolisano.
Poljoprivreda Srbije ne sme da dozvoli luksuz sporosti kada su u pitanju zarazne bolesti životinja. Svaki dan izgubljen u koordinaciji je dan koji virus dobija prednost. Nadamo se da će Vlada Srbije ovim činom staviti tačku na dosadašnje nedoumice oko nadležnosti. Ostaje nam da pratimo da li će se reči iz saopštenja pretvoriti u delo na terenu. Stočarstvo je temelj naše bezbednosti, a ne samo stavka u izvozu. Bez zdrave stoke nema ni zdravog sela, ni stabilne države.
Izvor: AgroSmart, 9. septembar 2026.
💬 0 komentara