Tek što su kombajni ušli u garaže, a poljoprivrednici počeli da sabiraju račune za ovogodišnju žetvu, stigla je nova briga koja ne dozvoljava da se udahne. Umesto očekivane jesenje kiše koja bi omekšala zemlju i najavila mirniju setvu, njive su ostale tvrde kao beton i bele od ispucale gline. Dok se polako privodi kraju berba kasnih kultura, Republički hidrometeorološki zavod šalje upozorenje koje zvuči kao loša šala za one koji su već oštećeni sušom.
Meteorološka slika koja ne obećava promene
Kraj septembra 2026. godine trebalo je da donese prelom u vremenskim uslovima, ali nebo nad Srbijom očito ima druge planove. Situacija nije nastala preko noći, već je rezultat dugotrajnog procesa isušivanja koji je trajao mesecima unazad. Visoke temperature koje su pratile leto nisu samo sagorele useve u polju, već su isisale vlagu iz dubljih slojeva zemljišta, ostavljajući za sobom pustinju u minijaturi.
Ovo nije kratkotrajni poremećaj koji će nestati sa jednim pljuskom, već sistemski problem koji menja način na koji moramo da gledamo na proizvodnju hrane. Istorijski posmatrano, ovakvi periodi su se dešavali, ali retko kada su bili toliko izraženi u kontinuitetu. Poljoprivrednici se sada nalaze u situaciji gde moraju da donose teške odluke o tome da li uopšte sejati ili čekati bolje uslove, što vremenski rokovi za ozime useve često ne dozvoljavaju.
Stanje na terenu i brojke koje lede krv
Prema najnovijim izveštajima RHMZ-a, na većem delu teritorije Srbije vladaju uslovi jake i ekstremne suše. Republički hidrometeorološki zavod je analizirao aktuelne vrednosti Standardizovanog indeksa padavina, poznatog kao SPI, i nalazi nisu nimalo ohrabrujući za ratarstvo. Prognozirane vrednosti ovog indeksa ukazuju da će se sušni uslovi zadržati i tokom narednog perioda, što znači da se značajnije poboljšanje još ne nazire.
Nedostatak vode nije ostao samo na površini zemlje gde se seje pšenica. Posledice dugotrajnog nedostatka padavina vidljive su i na rekama koje su životna arterija za navodnjavanje. Vodostaji Dunava, Save i Tise kod Titela narednih dana kretaće se ispod niskih plovidbenih nivoa, što je signal koji nijedan poljoprivrednik ne sme da ignoriše. Situacija je još kritičnija na manjim tokovima gde su proticaji pali na biološki minimum.
Na Kolubari sa pritokama, Jadru, Toplici i Vlasini, kao i na pritokama Zapadne i Velike Morave, stanje je alarmantno. Proticaji su se približili minimalnim srednjim mesečnim vrednostima 95% obezbeđenosti, što stručnjaci prepoznaju kao biološki minimum. Isto važi i za Crni i Beli Timok, gde voda jedva da teče.
Aktuelne vrednosti Standardizovanog indeksa padavina (SPI) pokazuju da na većem delu teritorije Srbije preovlađuju uslovi jake i ekstremne suše. — Republički hidrometeorološki zavod
Ovakvo stanje potvrđuje da nije reč samo o kratkotrajnom nedostatku padavina, već o dugotrajnom deficitu vode koji istovremeno pogađa zemljište, useve, višegodišnje zasade i vodotokove. Suvo i tvrdo zemljište teže se obrađuje, a nedovoljna vlažnost može da ugrozi klijanje i ujednačeno nicanje posejanih kultura. Produžena suša može nepovoljno da utiče i na višegodišnje zasade, koji u jesen treba da obnove rezerve i pripreme se za period mirovanja.
Šta ovo znači za džep proizvođača
Kada se na sve ovo doda činjenica da je ovogodišnja suša već ostavila duboke posledice na poljoprivrednu proizvodnju, slika postaje kristalno jasna. Visoke temperature i dugotrajan nedostatak padavina izazvali su kontinuirani vodni i toplotni stres kod biljaka, a na mnogim područjima vegetacija je završena pre vremena. Među najteže pogođenim usevima našao se kukuruz, gde je na pojedinim parcelama silaža skidana ranije nego inače, što je jasan znak koliko je biljke mučila žeđ.
Prinosi su ostali daleko ispod očekivanja, a suša nije pogodila samo oranice. U pojedinim krajevima presušivali su bunari i pašnjaci, pa su proizvođači bili prinuđeni da stoku napajaju vodom iz cisterni. To su troškovi koje niko nije planirao u poslovnom planu za ovu godinu, a sada se pretvaraju u dodatno opterećenje za jesenju setvu. Sada, kada se približava setva pšenice i drugih ozimih useva, nedostatak vode u zemljištu postaje problem i za narednu proizvodnu sezonu.
Bez obilnijih padavina, priprema parcela i setva ozimih kultura mogle bi da budu znatno teže i skuplje. Ovo direktno utiče na cenu koštanja proizvodnje, jer obrada tvrde zemlje zahteva više goriva i opterećuje mašine. Posledice ovogodišnje suše mogle bi da se osete i u narednoj proizvodnoj godini, stvarajući lančanu reakciju manjih prinosa. Poljoprivrednici tako ulaze u novu setvenu sezonu sa dodatnom neizvesnošću, bez garancije da će uloženi novac biti vraćen kroz rod, a to je pozicija u kojoj niko ne želi da se nađe.
Vreme je za ozbiljniju priču o vodi
Ova situacija nas primorava da priznamo ono što godinama guramo pod tepih, a to je da oslanjanje isključivo na kišu više nije održiva strategija. Podaci sa rekama koji govore o biološkom minimumu nisu samo statistika, već znak da ekosistem puca pod pritiskom klimatskih promena. Ako vodotokovi poput Kolubare i Timoka presuše do te mere, nema ni vode za navodnjavanje kada ona najviše zatreba, što znači da ni najmoderniji sistemi za navodnjavanje neće moći da pomognu.
Potrebno je da se agrarna politika okrene ka sistemskim rešenjima za zadržavanje vode u zemljištu i izgradnju akumulacija, a ne samo ka subvencijama po hektaru koje ne rešavaju suštinski problem suše. Dokle god se tretiramo kao taoci vremenske prognoze, svaka ovakva vest iz RHMZ zvučaće kao presuda za srpskog seljaka. Poljoprivreda ne sme da čeka milostinju od neba, već mora da gradi infrastrukturu koja će joj omogućiti opstanak i u najgorim uslovima.
Suša ne bira, ali nas ova upozorenja moraju naterati da biramo pametnije. Bez vode nema ni hleba, ni mesa, ni budućnosti na selu, a to je lekcija koju plaćamo preskupo već godinama. Dok se u Beogradu vode razgovori o evropskim integracijama i zelenim agendama, njive u Šumadiji, Pomoravlju i Timočkoj krajini vape za vodom koja ne stiže. Ako se ovaj trend nastavi, pitanje setve ozimih useva postaće manji problem od pitanja hoće li u Srbiji uopšte biti dovoljno proizvođača koji su voljni da rizikuju još jednu sezonu.
Izvor: Agromedia, 21. septembar 2026.
💬 0 komentara