Usred kritičnog perioda jesenjeg setvenog roka, kada svaka kap tečnosti vredi zlata za poljoprivredne proizvođače, stiglo je delimično olakšanje koje nosi stroge uslove. Poljoprivrednici u Južnoj Bački dobili su mogućnost da nastave sa navodnjavanjem, ali isključivo pod režimom koji ne trpi grešku i zahteva maksimalnu disciplinu. Pokrajinski štab za vanredne situacije doneo je ključnu odluku 22. septembra 2026. godine, kojom se produžava vremenski okvir za zahvatanje vode iz čuvenog Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav. Ovo nije samo administrativna napomena u službenom glasniku, već pitanje opstanka za one koji su uložili značajna sredstva u sisteme za navodnjavanje i sada se bore sa nepovoljnim vremenskim nepogodama koje preti da ugroze rod.
Hidrološka situacija diktira tempo rada na njivi
Voda u Vojvodini davno nije samo prirodni resurs, već strateška tačka oko koje se lome koplja svake godine kada kiše izostanu u očekivanom obimu. Odluka doneta krajem septembra dolazi u trenutku kada se privodi kraju jesenja setva i kada poljoprivrednici intenzivno pripremaju zemlju za naredni proizvodni ciklus. Istorijski gledano, Hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav bio je kičma poljoprivrede u ovom delu Srbije, omogućavajući razvoj intenzivne proizvodnje, ali poslednjih godina nivoi vode često diktiraju šta sme, a šta ne sme da se radi na terenu. Pokrajinski štab za vanredne situacije reaguje na predlog stručnjaka kako bi se sprečio potpuni kolaps sistema usled prekomernog i nekontrolisanog crpljenja koje bi moglo isušiti kanale.
Ovakve mere nisu nove u regionu, ali njihovo produžavanje u jesenjem delu godine govori o ozbiljnosti hidrološke slike koja se trenutno beleži. Vode ima u kanalima, ali nije je u izobilju kao nekada, pa se mora štedeti i deliti prema unapred zadatom rasporedu koji poštuje kapacitete sistema. Poljoprivrednici znaju da svaki dan kašnjenja sa navodnjavanjem može da košta prinos i kvalitet useva, ali isto tako znaju da potpuno isušivanje kanala znači katastrofu za sve korisnike u lancu. Zato se ova odluka čita kao privremeno rešenje koje kupuje dragoceno vreme dok se ne vide prvi rezultati jesenjih kiša i dok se nivoi podzemnih i površinskih voda ne stabilizuju na održiv nivo.
Tačno određeni kanali i strogi rokovi važenja mere
Mera se odnosi isključivo na privredne subjekte čiji se vodozahvati nalaze na četiri ključne deonice u Južnoj Bačkoj koje su najopterećenije. Reč je o kanalima Bečej–Bogojevo, Bački Petrovac–Karavukovo, Novi Sad–Savino Selo i Jegrička, i to na celoj deonici svakog od njih što pokriva veliki geografski prostor. Ovo je precizno definisan prostor gde je dozvoljeno raditi, što znači da oni van ovih zona moraju da se snabdevaju na druge načine ili da čekaju povoljniju situaciju koja može kasnije uslediti. Vreme je takođe precizirano do sitnih detalja kako bi se izbegle zloupotrebe i haos na crpkama koji bi mogao dovesti do tehničkih kvarova na sistemu.
Privremeno izuzeće od zabrane važi samo parnim danima u nedelji.
Ovo ograničenje smanjuje kapacitet crpljenja za tačno pola, što zahteva od gazdinstava da pažljivo isplaniraju kada će pustiti vodu na njive kako bi maksimizirali efekat u dostupnom vremenu. Period važenja ove odluke traje od 22. septembra do 4. oktobra 2026. godine, što ostavlja poljoprivrednicima dve nedelje da iskoriste priliku pre nego što se donese nova procena. Nakon tog datuma, sve zavisi od toga kako će se razvijati hidrološka situacija i šta kažu procene stručnih službi koje prate stanje u realnom vremenu. Niko ne može da garantuje šta će biti posle prvog dana oktobra, što unosi dozu neizvesnosti u planiranje radova na terenu i zahteva fleksibilnost od proizvođača.
JVP „Vode Vojvodine" nastavlja sa danonoćnim praćenjem stanja na terenu kako bi reagovali u realnom vremenu na svaku nepravilnost.
Apelujemo na sve korisnike da se odgovorno ponašaju i strogo poštuju uvedene mere jer je ovo jedini način da sistem opstane — JVP „Vode Vojvodine"
Ovakav stav preduzeća koje gazduje vodama jasno stavlja do znanja da nema prostora za pregovore na terenu i da su sankcije moguće. Ako se mere ne budu poštovale, sledi potpuna zabrana koja bi mogla da ugrozi ne samo trenutne useve već i pripremu zemlje za narednu godinu što bi imalo dugoročne posledice. Nadzor je stalan, a tehnologija omogućava da se svaki neovlašćeni zahvat detektuje gotovo trenutno putem senzora i daljinskog monitoringa protoka vode u kanalima.
Šta ovo znači za proizvođače i budućnost navodnjavanja
Ovakav režim rada šalje jasnu poruku da voda postaje najoskudniji faktor proizvodnje u srpskoj poljoprivredi i da se na nju ne može računati kao na datost. Za proizvođače u Južnoj Bačkoj ovo znači da moraju da optimizuju svaki sat rada crpki i da ne mogu da računaju na vodu kao na nešto što je uvek dostupno kada im zatreba. Praktična posledica je povećanje troškova jer se mašine moraju paliti tačno u određene dane, a svaki kvar ili zastoj u parne dane donosi gubitak koji se teško nadoknađuje u neparnim danima kada je rad zabranjen. Ovo zahteva disciplinu kakvu naši ljudi nisu uvek pokazivali kada je u pitanju zajednički resurs koji pripada svima.
U širem kontekstu, ovo pokazuje da sistem Dunav-Tisa-Dunav i dalje funkcioniše, ali pod velikim opterećenjem koje gura granice njegovih kapaciteta. Da je voda bila u višku, ne bi bilo potrebe za ograničavanjem na parne dane niti za intervencijom Pokrajinskog štaba koji retko donosi ovakve mere. Poljoprivrednici moraju da shvate da je ovo signal za dugoročno planiranje, uključujući investicije u sopstvene akumulacije i sisteme za navodnjavanje koji troše manje vode i efikasniji su. Oslanjanje isključivo na kanale bez sopstvenih rezerva postaje previše rizično u eri klimatskih promena koje donose češće suše.
Neizvesnost nakon 4. oktobra 2026. godine tera svakog ozbiljnog gazdu da razmišlja o planu B i alternativnim izvorima vode.
Ako se hidrološka situacija ne popravi, mere mogu postati još rigoroznije, što bi moglo da dovede u pitanje profitabilnost proizvodnje na tim parcelama i opstanak manjih gazdinstava. Država i pokrajina moraju da nađu balans između zaštite sistema i potreba poljoprivrede, jer bez vode nema ni hrane ni izvoza koji je vitalan za ekonomiju. Ovo nije samo tehničko pitanje, već ekonomsko i socijalno pitanje koje pogađa hiljade domaćinstava koja žive od zemlje u ovom delu Vojvodine i zavise od prinosa.
Voda je život, ali samo ako se njome upravlja pametno i odgovorno uz poštovanje pravila.
Odluka doneta 22. septembra je privremena zakrpa, a ne trajno rešenje, i svi to moramo da imamo na umu dok gledamo u nebo i čekamo kišu koja bi donela olakšanje. Odgovornost je sada na svakom pojedincu koji okrene ventil, jer kolektivna šteta od suvog kanala prevazilazi individualnu korist od jednog navodnjavanja više koje bi moglo ugroziti sve.
Izvor: Agro TV, 24. septembar 2026.
💬 0 comments